Uoči Dana zaljubljenih, pored nakita i cveća, oglašivači nam prodaju i širu ideju o tome šta bismo trebali smatrati romantičnim. Reklame oblikuju naša očekivanja o ljubavi kroz idealizovane slike savršenih partnera, luksuznih poklona i egzotičnih destinacija. Ovaj fenomen je u skladu sa teorijom Rolana Barta, koji je u svojoj zbirci eseja Mitologije (1957) istakao da ponavljanje određene poruke može učiniti da ona postane prihvaćena istina.
Reklamne strategije koriste različite emocionalne pristupe kako bi uticale na potrošače. Google je, na primer, ispričao ljubavnu priču kroz seriju pretraga, dok su pojedini brendovi pribegli humoru i dvosmislenostima kako bi stvorili pozitivan osećaj kod publike. Takođe, koncept „društvenog dokaza“ sugeriše da određeni proizvodi mogu doneti sreću i ispunjenje—poput kafe sa voljenom osobom u poznatom lancu restorana.
Pojava personalizovanog marketinga, koji se oslanja na podatke prikupljene putem interneta, omogućila je preciznije ciljanje publike. Aplikacije za upoznavanje, poput Tindera i Hinge-a, koriste ove podatke kako bi oglašivačima omogućile da prilagode poruke određenim demografskim grupama. Takva praksa ne samo da podstiče kupovinu, već i nameće osećaj pritiska da se ljubav mora dokazati kupovinom poklona ili doživljaja.
Primer klasičnog marketinškog uspeha je kampanja kompanije De Beers iz 1947. godine, koja je lansirala slogan „Dijamant je zauvek“. Zahvaljujući ovoj reklami, dijamantski prsten je postao simbol veridbe, a pritom je uvedeno i pravilo da prsten treba da košta ekvivalent dvomesečne plate. Međutim, ovakvi prikazi luksuznog života i idealizovanih odnosa mogu kod pojedinaca izazvati osećaj neadekvatnosti, naročito kod mladih koji su podložni uticaju nerealnih standarda lepote i romantičnih očekivanja.
Kao odgovor na ovakve prakse, neki brendovi promovišu alternativne proslave Dana zaljubljenih, pa je jedna indijska čokoladna kompanija pokrenula kampanju za „uništavanje Dana zaljubljenih“ oslanjajući se na generacijske trendove. Ipak, marketing i dalje uspešno koristi ponavljanje i emocionalne strategije da oblikuje naše razumevanje ljubavi, čineći 14. februar ne samo praznikom romantike, već i snažnim potrošačkim fenomenom.
