Dugogodišnje verovanje da vežbanje igra ključnu ulogu u mršavljenju dovedeno je u pitanje poslednjih godina, a neki istraživači tvrde da fizička aktivnost ne povećava značajno dnevnu potrošnju kalorija. Ova ideja potiče iz hipoteze evolutivnog antropologa Hermana Pontzera, koji je sugerisao da se telo prilagođava većoj fizičkoj aktivnosti smanjujući energiju potrošenu na druge biološke procese.
Pontzer je popularizovao ovu teoriju u svojoj knjizi iz 2021. godine, u kojoj tvrdi da većina ljudi troši oko 3.000 kalorija dnevno, bez obzira na nivo aktivnosti. Njegov zaključak bio je da fizička aktivnost ima malo uticaja na ukupnu potrošnju energije.
Međutim, novije analize i rigorozna istraživanja dovode u pitanje ovu hipotezu. Studije koje koriste randomizovana kontrolisana ispitivanja pokazuju da vežbanje ipak povećava dnevnu potrošnju kalorija – iako ne uvek u meri kojoj bismo očekivali.
„Iako vežbanje povećava potrošnju energije, efekti nisu uvek tako veliki kako neki ljudi misle“, istakao je profesor fiziologije Dilan Tompson sa Univerziteta u Batu. Istraživanja su pokazala da strukturisani programi vežbanja, koji traju između šest i deset meseci, povećavaju potrošnju energije kod mladih i sredovečnih ljudi.
Jedan od razloga zbog kojih efekat vežbanja na sagorevanje kalorija može biti manji od očekivanog jeste takozvana „supstitucija aktivnosti“ – kada osoba, nakon treninga, smanji druge fizičke aktivnosti u toku dana. Takođe, „kompenzacija u ponašanju“ može igrati ulogu – na primer, neko ko vežba ujutru može nesvesno biti manje aktivan tokom ostatka dana.
Zaključak istraživača je da vežbanje definitivno doprinosi većoj potrošnji kalorija, ali je važno imati realna očekivanja o njegovom uticaju na gubitak težine. „Najjači dokazi pokazuju da vežbanje povećava dnevnu potrošnju energije, ali ne uvek u meri u kojoj se očekuje ili priželjkuje“, zaključuje profesor Havijer Gonsales iz Centra za ishranu, vežbanje i metabolizam Univerziteta u Batu.
