Predsednik Donald Tramp najavio je da će Sjedinjene Države izaći iz Pariskog sporazuma o klimi, potvrdivši ovaj potez kao deo zakletve za drugi mandat. Ovaj sporazum, koji je dobrovoljan, omogućava državama da odrede sopstvene ciljeve za smanjenje emisija gasova staklene bašte. Nakon što je Tramp prvi put najavio povlačenje 2017. godine, sada je ponovio isti korak, ostavljajući mnoge globalne aktere iznenađene i zabrinute.
Lorens Tubijana, ključni arhitekta Pariskog sporazuma, izrazio je žaljenje zbog odluke SAD-a, nazivajući je nesrećnom. Ipak, istakao je da je borba protiv klimatskih promena jača od političkih odluka jedne zemlje. Globalni kontekst akcije koju je preduzeo Tramp je drugačiji u poređenju sa 2017. godinom, sa naglašenim ekonomskim zamahom iza globalne tranzicije prema čistoj energiji.
Međunarodna agencija za energiju predviđa značajan porast tržišta čistih tehnologija do 2035. godine, naglašavajući hitnost akcije u smanjenju emisija gasova staklene bašte. Odlazeća Bajdenova administracija je nedavno predstavila plan za smanjenje emisija u SAD za više od 60% do 2035. godine, što je korak prema ambicioznijim ciljevima u borbi protiv klimatskih promena.
Kritičari Trampove odluke ističu da će ova akcija oslabiti globalne napore u suzbijanju klimatskih promena, posebno s obzirom na to da su svetske temperature u stalnom porastu. Osim toga, brige su usmerene ka mogućnosti da će Sjedinjene Države izgubiti vodeću ulogu u ovom globalnom izazovu, dok se svet suočava sa sve ekstremnijim vremenskim nepogodama.
Reakcije na Trampovo povlačenje iz Pariskog sporazuma su raznolike. Dok su neki stručnjaci izrazili zabrinutost za budućnost globalnih napora, drugi su istakli posvećenost drugih zemalja i aktera u borbi protiv klimatskih promena. Ipak, jedno je sigurno – odluka SAD-a da napusti Pariski sporazum ostavlja dubok trag u globalnim inicijativama za zaštitu životne sredine.
