Nova studija povezuje preferenciju slatkiša sa većim rizikom od depresije i drugih bolesti

Nova studija povezuje preferenciju slatkiša sa većim rizikom od depresije i drugih bolesti

Istraživači sa Univerziteta u Sariju otkrili su da ljudi koji preferiraju slatkiše imaju veći rizik od razvoja depresije, dijabetesa i moždanog udara. Ova studija, objavljena u Journal of Translational Medicine, analizirala je podatke od 180.000 volontera iz UK Biobanke, koristeći veštačku inteligenciju za grupisanje preferencija hrane.

Istraživači su ispitivali uzorke krvi, analizirajući 2.923 proteina i 168 metabolita kako bi uporedili biološke razlike među grupama. Proteini, koji imaju ključne uloge u telu, kao i metaboliti, koji se proizvode tokom varenja, pružili su jasniju sliku o zdravlju ispitanika.

Profesor Nophar Geifman, viši autor studije, naglasio je: „Namirnice koje volite ili ne volite direktno su povezane sa vašim zdravljem. Ako su vaši omiljeni slatkiši, naši rezultati sugerišu da to može imati negativne efekte na vaše zdravlje.“

Istraživači su otkrili da su ljudi sa izraženim preferencijama za slatkiše imali 31% veću verovatnoću za razvoj depresije. Pored toga, ova grupa je pokazala veću stopu dijabetesa i srčanih bolesti u poređenju sa drugim grupama.

Geifman je dodao: „Važno je da smo uspeli da identifikujemo grupe zasnovane na njihovim prehrambenim preferencijama, koje su značajno povezane sa zdravstvenim ishodima i biološkim markerima.“

U grupi sladokusaca primećen je viši nivo C reaktivnog proteina, što ukazuje na upalu, kao i povišeni nivoi glukoze i loš profil lipida, što predstavlja rizik za dijabetes i bolesti srca.

Grupa koja se fokusirala na zdravu ishranu imala je niži rizik od srčane insuficijencije, hroničnih bolesti bubrega i moždanog udara, dok su svejedi imali umerene zdravstvene rizike.

Prema Britanskoj fondaciji za ishranu, između 9% i 12,5% kalorija u britanskoj ishrani dolazi od dodatog šećera, koji se najčešće nalazi u kolačima, slatkišima i bezalkoholnim pićima.

Istraživanje ukazuje na to da bi promene u ishrani i svesnost o izboru hrane mogle imati značajan uticaj na zdravlje. Profesor Geifman naglašava važnost informisanja ljudi o potencijalnim rizicima, bez nametanja strogih pravila u ishrani.