Šta potopljeni drevni most otkriven u španskoj pećini otkriva o ranom ljudskom naselju

Šta potopljeni drevni most otkriven u španskoj pećini otkriva o ranom ljudskom naselju

Nova studija koju je vodio Univerzitet Južne Floride bacila je svetlo na ljudsku kolonizaciju zapadnog Mediterana, otkrivajući da su se ljudi tamo naselili mnogo ranije nego što se verovalo. Ovo istraživanje, detaljno opisano u nedavnom izdanju časopisa, Komunikacije Zemlje i životna sredina, dovodi u pitanje dugotrajne pretpostavke i sužava jaz između vremenskih linija naseljavanja ostrva širom mediteranskog regiona.

Rekonstrukcija rane ljudske kolonizacije na mediteranskim ostrvima je izazovna zbog ograničenih arheoloških dokaza. Proučavanjem potopljenog mosta od 25 stopa, interdisciplinarni istraživački tim – na čelu sa profesorom geologije USF Bogdanom Onacom – bio je u mogućnosti da pruži ubedljive dokaze o ranijim ljudskim aktivnostima unutar pećine Genovesa, koja se nalazi na španskom ostrvu Majorka.

„Prisustvo ovog potopljenog mosta i drugih artefakata ukazuje na sofisticiran nivo aktivnosti, što implicira da su rani doseljenici prepoznali vodne resurse pećine i strateški izgrađenu infrastrukturu za kretanje kroz nju“, rekao je Onac.

Pećina, koja se nalazi blizu obale Majorke, ima prolaze koji su sada poplavljeni zbog porasta nivoa mora, sa izrazitim kalcitnim inkrustacijama koje se formiraju tokom perioda visokog nivoa mora. Ove formacije, zajedno sa svetlom trakom na potopljenom mostu, služe kao zastupnici za precizno praćenje istorijskih promena nivoa mora i datiranje izgradnje mosta.

Majorka, iako je šesto po veličini ostrvo u Mediteranu, bila je među poslednjima kolonizovanim. Prethodna istraživanja sugerisala su ljudsko prisustvo čak 9.000 godina, ali nedoslednosti i loše očuvanje radiokarbonskog materijala, kao što su obližnje kosti i grnčarija, doveli su do sumnje u ove nalaze.

Novije studije su koristile ugalj, pepeo i kosti pronađene na ostrvu da bi kreirale vremensku liniju ljudskog naseljavanja pre oko 4.400 godina. Ovo usklađuje vremensku liniju ljudskog prisustva sa značajnim ekološkim događajima, kao što je izumiranje roda koze-antilope Miotragus balearicus.

Analizirajući izrasline minerala na mostu i uzdizanje trake obojenosti na mostu, Onac i tim otkrili su da je most izgrađen pre skoro 6.000 godina, više od dve hiljade godina stariji od prethodne procene – smanjujući vremensku razliku između naselja istočnog i zapadnog Sredozemlja.

„Ovo istraživanje naglašava važnost interdisciplinarne saradnje u otkrivanju istorijskih istina i unapređenju našeg razumevanja ljudske istorije“, rekao je Onac.