Ptičji grip po drugi put u SAD prelazi na čoveka sa krave

Ptičji grip po drugi put u SAD prelazi na čoveka sa krave

Drugi slučaj ptičijeg gripa pronađen je kod ljudi, saopštile su u sredu američke zdravstvene vlasti, manje od dva meseca nakon prvog, pošto epidemija ove bolesti široko kruži među kravama mleka.

Obe osobe zaražene virusom zvanim H5N1 – prvi u Teksasu, drugi u Mičigenu – bili su radnici na farmama mleka koji su pretrpeli samo manje simptome i oporavili su se, navode vlasti.

Uprkos drugoj infekciji, američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti saopštili su da je njihova procena rizika za širu javnost ostala „niska“, ali je sugerisala da očekuje još slučajeva.

S obzirom na visoke nivoe virusa „u sirovom mleku zaraženih krava i obim širenja ovog virusa kod mlečnih krava, mogli bi biti identifikovani slični dodatni slučajevi kod ljudi“, saopštio je CDC.

Međutim, „sporadične ljudske infekcije bez stalnog širenja neće promeniti procenu rizika CDC-a za opštu javnost SAD, za koju CDC smatra da je niska“.

Najnoviji slučaj u Mičigenu otkriven je kod „radnika na farmi mleka gde je virus H5N1 identifikovan kod krava“, saopštila je agencija.

Prema zdravstvenim i ljudskim službama Mičigena, radnik je imao samo blage simptome i oporavio se.

Od radnika su uzeta dva uzorka – jedan iz nosa, a drugi iz oka – pri čemu je samo uzorak oka bio pozitivan.

Pored toga, „slično slučaju u Teksasu, pacijent je prijavio samo simptome oka“, rekao je CDC.

Od srede su ukupno 52 američka stada bila zaražena ptičijim gripom u devet od 50 država.

Američko ministarstvo poljoprivrede saopštilo je da je identifikovalo širenje između krava unutar istog stada i između mlekara povezanih sa kretanjem stoke.

Kada se leče, bolesne krave mogu da se oporave „sa malo ili nimalo povezane smrtnosti“, navodi se u saopštenju odeljenja krajem aprila.

Dodaje se: „Važno je zapamtiti da do sada nismo pronašli promene u virusu koje bi ga učinile prenosivim na ljude i među ljudima.

USDA je stavila na raspolaganje finansijsku pomoć za pomoć pogođenim farmama, na primer obezbeđivanjem zaštitne opreme za svoje zaposlene.

Prema CDC-u, „ljudi sa bliskim ili produženim, nezaštićenim izlaganjem zaraženim pticama ili drugim životinjama (uključujući stoku)… su u većem riziku od infekcije“.

Iako je trenutni soj H5N1 ubio milione živine tokom sadašnjeg talasa, obolele krave nisu ozbiljno obolele.

Krave i koze pridružile su se listi žrtava u martu, što je iznenadilo stručnjake jer se smatralo da životinje nisu podložne ovoj vrsti gripa.

Fragmenti virusa su u međuvremenu pronađeni u pasterizovanom mleku, ali zdravstvene vlasti kažu da je mleko koje se prodaje u američkim prodavnicama bezbedno jer pasterizacija efikasno ubija bolest.

Trenutno nema dokaza o prenošenju sa čoveka na čoveka, ali zdravstveni zvaničnici strahuju da bi virus na kraju mogao da mutira u oblik koji bi mogao da pređe između ljudi.

Ptičiji grip A(H5N1) se prvi put pojavio 1996. godine, ali od 2020. godine, broj epidemija kod ptica je eksponencijalno rastao, zajedno sa povećanjem broja zaraženih sisara.