Drevni megalit pronađen u Peruu jedan je od najstarijih u Americi

Drevni megalit pronađen u Peruu jedan je od najstarijih u Americi

Vek ili otprilike pre nego što su piramide krasile egipatski horizont, otprilike u isto vreme kada je podignut Stounhendž, lovci i sakupljači na pola sveta gradili su megalitne kamene građevine koje su bile konkurentne onima od farmera.

Jedan od najranijih primera do danas – kružni trg širok 18 metara napravljen od velikog uspravnog kamenja – nedavno je iskopan u dolini severnog Perua koja se zove Kalakpuma.

Nalazi sa drevnog lokaliteta, koji je prvobitno pronađen pre skoro šest decenija, sada sugerišu da je trg star oko 4.750 godina. To ga čini jednom od najstarijih monolitnih struktura pronađenih u celoj Americi.

Ne samo da je monumentalna građevina izgrađena pre pravog uspona poljoprivrede u ovom regionu, ona takođe prethodi tehnologiji poput keramike.

„U severnom visoravni Perua, ljudi koji su izgradili trg u Kalakpumi su možda počeli da eksperimentišu sa proizvodnjom hrane, ali su verovatno i dalje bili relativno mobilni lovci-sakupljači“, pišu arheolozi koji stoje iza studije.

Plaza bi stoga mogla biti davno izgubljeno mesto susreta ranih nomadskih društava, koja se po prvi put okupljaju da pregovaraju o novim grupnim identitetima.

„[Calacpuma plaza] je kritičan rani primer kolektivne izgradnje, izgradnje mesta i društvene integracije među ljudima u Andima“, piše tim istraživača.

Izvanredna lokacija je omeđena dva koncentrična zida, izgrađena od neoblikovanog i neobrađenog megalitskog kamena, od kojih je svaki verovatno isklesan iz izložene stene udaljene otprilike 50 metara.

Kada su ove velike i teške ploče transportovane na lokaciju, kamenje je navrnuto vertikalno i postavljeno u bliskom nizu jedno do drugog. Kružna struktura koju su formirali imala je dva ulaza i sadržavala je dve ili tri prostorije.

Stil arhitekture je redak za region, kažu arheolozi.

Radiokarbonsko datiranje drvenog uglja pronađenog u blizini sugeriše da je trg korišćen povremeno između 2632. i 2884. pre nove ere, verovatno u verske ili društvene svrhe.

Da bi zabilježili te datume za perspektivu, Inke su izgradile Maču Pikču u 15. vijeku oko 1450. godine nove ere, a smatra se da su Maje izgradile svoje najranije monolite između 1050. i 750. godine prije nove ere.

Starija megalitska struktura pronađena na peruanskoj obali, nazvana Sečin Bajo, sadrži potopljeni trg izgrađen oko 3000. godine pre nove ere. Ali dok je stariji, ovaj spomenik je napravljen od kamenih zidova ispunjenih kaldrmom i zemljom – drugačiji arhitektonski stil.

Trg u Kalapkumi bi mogao biti izdanak sličnih, ranih tradicija izgradnje trga u regionu. Otkriće lokacije podržava novonastalu ideju da poljoprivreda nije nužno potrebna ljudskim društvima za izgradnju trajnih, megalitskih struktura.

Pretpostavljati da nomadskim lovcima i sakupljačima nedostaje podsticaj ili veština da ostvare takve podvige je zastarela perspektiva koja se suočava sa sve većom kontrolom.

Na kraju krajeva, najstariji poznati megalit na svetu, nazvan Gobekli Tepe, izgrađen je pre 11.000 godina u današnjoj Turskoj od strane društva lovaca-sakupljača. Stručnjaci smatraju da su se ovi ljudi verovatno okupili na mestu da se oproste od mrtvih ili da prirede svete ceremonije.

„Kao i u slučaju rane monumentalne kolektivne arhitekture izvan Anda Južne Amerike, na primer u Gobekli Tepeu“, tvrde istraživači lokaliteta Kalakpuma, „izgradnja monumentalne ritualne arhitekture u kasnoj prekeramici primorskih i planinskih centralnih Anda predstavljala je pomeranje društvenog sveta, možda uključujući promenu sa sistema verovanja vezanih za male grupe ka više kolektivnim i regionalno fokusiranim verovanjima i akcijama.“