Promene u telu otkrivene do osam godina pre dijagnoze inflamatorne bolesti creva

Promene u telu otkrivene do osam godina pre dijagnoze inflamatorne bolesti creva

Istraživači sa Instituta Frensis Krik i Univerziteta Alborg u Kopenhagenu pokazali su da se promene mogu otkriti u krvnim testovima do osam godina pre postavljanja dijagnoze Kronove bolesti i do tri godine pre dijagnoze ulceroznog kolitisa.

To znači da počeci inflamatornih bolesti creva počinju mnogo vremena pre nego što se pojave simptomi, a u budućnosti može pružiti priliku lekarima da preduzmu preventivne mere pre nego što simptomi počnu, ili prepišu lekove kada će to biti najefikasnije.

Kronova bolest i ulcerozni kolitis su zajednički poznati kao inflamatorne bolesti creva (IBD). To su neizlečiva stanja koja uključuju prekomernu upalu u crevima, što dovodi do simptoma kao što su bol u stomaku i dijareja. Rana dijagnoza i lečenje su ključni za poboljšanje ishoda, ali skoro četvrtina od 25.000 ljudi kojima se dijagnostikuje svake godine u Velikoj Britaniji čeka više od godinu dana.

U svojoj studiji objavljenoj u Cell Reports Medicine, tim je koristio elektronske zdravstvene kartone ljudi u Danskoj, upoređujući 20.000 ljudi sa dijagnozom IBD sa kontrolama od 4,6 miliona ljudi bez IBD.

Ranije se smatralo da većina ljudi ima simptome oko godinu dana pre dijagnoze, ali se često primećuju značajna oštećenja creva, što sugeriše da se promene dešavaju mnogo duže.

Istraživači su to potvrdili gledajući 10-godišnje rezultate testova pre postavljanja dijagnoze. Oni su primetili promene u nizu minerala, ćelija u krvi i markera upale, kao što je fekalni kalprotektin, molekul koji se oslobađa u crevima tokom upale i koji se trenutno koristi da bi se utvrdilo koji ljudi sa simptomima creva trebaju dalje istrage. Ove promene su primećene do osam godina pre dijagnoze kod Kronove bolesti i tri godine kod ulceroznog kolitisa.

Važno je da je većina uočenih promena bila suptilna i pojavila bi se u granicama normale za standardne testove krvi, tako da ne bi bile označene kao razlog za zabrinutost. Bio je potreban ogroman skup podataka da bi se mogle otkriti ove promene na mnogo različitih markera.

Sledeći koraci istraživača su da istraže da li lečenje ili prevencija imaju uticaja pre nego što ljudi dobiju simptome, i da li se nalazi iz ovog istraživanja mogu dalje razvijati kako bi se predvidelo ko će razviti IBD u budućnosti.

Prvi autor, Mari Vestergaard, dr. student Centra za molekularno predviđanje inflamatornih bolesti creva, PREDICT, na Univerzitetu Alborg, rekao je: „Toliko mladih ljudi je pogođeno IBD. Njihovi životi, nade i aspiracije za budućnost su okrenuti naglavačke zbog dijagnoze i pokušaja da žive sa hroničnom bolešću. Kao mladu osobu, to me pogađa. Srećan sam što bi naše istraživanje moglo pomoći da se predvidi ko bi potencijalno mogao da pati od IBD-a i tako ranije započelo lečenje što bi u velikoj meri poboljšalo njihov kvalitet života.“

Džejms Li, vođa grupe Laboratorije za genetičke mehanizme bolesti u Kriku, rekao je: „Naše istraživanje pokazuje da je oštećenje creva koje vidimo na tački dijagnoze samo vrh ledenog brega. Toliko promena se suptilno dešava u telu pre nego što bolest zavlada.

„Ovo ima ogromne implikacije na prevenciju jer naglašava da postoji prozor mogućnosti za lečenje. Još ne znamo da li bi preventivne mere poput promene ishrane ili prestanka pušenja sprečile nekoga da dobije ove bolesti, ali ovo otvara vrata toj mogućnosti. Takođe naglašava važnost rane dijagnoze i lečenja, jer su se mnoge promene u crevima verovatno desile mnogo pre nego što se ljudi razbole.“

Tine Jess, direktor Centra za molekularno predviđanje inflamatorne bolesti creva, PREDICT, na Univerzitetu Alborg, rekao je: „Naši nalazi su novi i idu ruku pod ruku sa novim dokazima da hronične inflamatorne bolesti creva verovatno imaju početak godinama pre dijagnoza“.

„Ove neizlečive bolesti pogađaju mlade pojedince i dvostruko su češće od dijabetesa tipa 1. Razumevanje tačnih mehanizama koji stoje iza njihovog razvoja je od suštinskog značaja za sprečavanje pojave bolesti. Naši jedinstveni danski izvori podataka u kombinaciji sa međudisciplinarnom i međunarodnom saradnjom pomažu da se odgovori neodgovorena pitanja kritična za pacijente širom sveta.“

Sara Sleet, izvršna direktorica Crohn’s & Colitis UK, rekla je: „U Velikoj Britaniji ima preko 500.000 ljudi sa Crohn’s & Colitisom. Znamo da ranija dijagnoza dovodi do boljih ishoda za sve, ali liste čekanja za dijagnostičke testove mogu biti dugačke. Ne samo da mnogi ljudi odlažu odlazak kod lekara opšte prakse da bi proverili svoje simptome – bilo zato što ne shvataju koliko bi mogli biti ozbiljni, ili zbog straha ili stida. Sve što bi potencijalno moglo da ubrza proces dobijanja tačne dijagnoze je izuzetno pozitivan korak u pravom smeru.“