Krvni sudovi mogu uticati na zdravlje mozga

Krvni sudovi mogu uticati na zdravlje mozga

Ćelije mozga imaju složen odnos sa krvnim sudovima oko sebe što može u velikoj meri uticati na sposobnost krvnih sudova da funkcionišu, prema novom naučnom izveštaju Američkog udruženja za srce.

Naučna izjava, objavljena u ponedeljak u časopisu AHA Stroke, naglašava nove i nove koncepte o tome kako krvni sudovi utiču na celokupno zdravlje mozga, uključujući kognitivne funkcije, i gde je potrebno više istraživanja.

„Krvni sudovi mozga rade mnogo više od dostavljanja krvi u mozak“, rekao je predsednik komisije za pisanje dr Kostantino Iadekola, direktor i predsednik Instituta za istraživanje mozga i uma porodice Feil u Veill Cornell Medicine u Njujorku.

Izjava podstiče veću saradnju među istraživačima i zdravstvenim radnicima specijalizovanim za kardiovaskularne bolesti i zdravlje mozga, rekao je Iadecola. Kako stanovništvo stari, potreba za boljim razumevanjem zdravlja mozga je rasla.

„Postoje problemi sa mozgom vezani za uzrast koji se ne mogu rešiti u okviru jedne specijalnosti“, rekao je on. „Ono što nam je potrebno je širok spektar specijaliteta koji rade zajedno.

Veza između zdravlja krvnih sudova i nekih problema sa mozgom, kao što je moždani udar, dobro je proučena. Ali povezanost između krvnih sudova, demencije povezane sa Alchajmerovom bolešću i drugih neurodegenerativnih poremećaja mozga treba dalje istraživanje, rekao je Iadecola.

Više od pola miliona odraslih u SAD svake godine ima dijagnozu demencije, a otprilike 1,5% stanovništva živi sa tim stanjem. Dok se demencija smatra jednim od najvećih zdravstvenih problema na svetu, većina istraživanja se fokusirala na nakupljanje proteina unutar i između moždanih ćelija što dovodi do Alchajmerove bolesti. Sve veći broj istraživanja, istaknutih u novom izveštaju, sugeriše da krvni sudovi takođe igraju važnu ulogu u Alchajmerovoj bolesti i demenciji.

„Kada razmišljate o zdravlju mozga, većina ljudi razmišlja o neuronima (moždanim ćelijama) i kako oni funkcionišu“, rekla je koautorka izjave dr Anuša Mišra, docentka na odeljenju za neurologiju na Univerzitetu za zdravlje i nauku Oregon u Portlandu. „Ali ne razmišljamo o tome kako su ti neuroni podržani.“

Mozak treba mnogo energije da bi pravilno radio. Tu energiju dobija iz kiseonika i glukoze koje isporučuju krvni sudovi koji su gusto upakovani u moždani materijal. Ali krvni sudovi rade mnogo više, navodi se u saopštenju. Oni takođe pomažu u uklanjanju štetnih nusproizvoda nastalih moždanom aktivnošću i regulišu promet imunih ćelija u i iz mozga. Kada su oštećeni, krvni sudovi doprinose problemima sa kognitivnim funkcijama i bolestima mozga.

Bolje razumevanje uloge koju imaju krvni sudovi moglo bi da pruži bolje mogućnosti za prevenciju, prepoznavanje i lečenje moždanih poremećaja, zaključuje se u saopštenju.

Brojne studije su uspostavile snažnu vezu između zdravlja srca i mozga, otkrivajući da dele mnoge iste faktore rizika, uključujući visok krvni pritisak. Iadecola je rekao da nova izjava proširuje fokus AHA na taj odnos tako što dublje kopa u to kako vaskularno zdravlje utiče na zdravlje mozga.

Na primer, ukrućenje sudova koji dovode krv iz srca u mozak može izazvati moždane udare, rekao je on. Ali studije takođe pokazuju povezanost između otvrdnutih arterija i Alchajmerove bolesti. Problemi sa protokom krvi i curenjem u mozak iz krvotoka takođe se pojavljuju pre pojave Alchajmerovih simptoma. Ali kako oni doprinose razvoju Alchajmerove bolesti ili demencije, ostaje nejasno.

Još jedno područje koje treba dalje proučavati je uloga krvnih sudova u pomaganju da se mozak očisti od prekomernih proteina koji doprinose Alchajmerovoj bolesti i drugim vrstama demencije, rekao je Mišra. Buduća istraživanja bi trebalo da pitaju: „Koje su pokretačke sile koje čiste ove proteine i koja je uloga vaskularnog sistema u tom uklanjanju?“

„Razumevanje onoga što ne ide kako treba je važan prozor u tome kako nastaje demencija o kojoj tek počinjemo da zagrebemo“, rekla je Mišra.

Izjava se takođe odnosi na to kako krvni sudovi u moždanim ovojnicama, tri sloja membrane koje pokrivaju i štite mozak i kičmenu moždinu, mogu uticati na kognitivne funkcije. Krvno-moždana barijera, formirana od ćelija koje oblažu krvne sudove mozga, sprečava štetne supstance da uđu u mozak kroz krvotok, dok omogućava da pređu potrebne hranljive materije i kiseonik. Iadecola je rekao da istraživači sada shvataju da su krvni sudovi u moždanim ovojnicama, koji nemaju barijeru, važan put kroz koji neke ćelije ulaze u mozak. Ove ćelije, posebno imune ćelije, patroliraju mozgom i izveštavaju o ostatku imunog sistema tela.

„Postoji promet imunih ćelija u i iz mozga“, rekao je Iadecola. „Ovo postaje relevantno kada se trgovina ljudima promeni i, kao rezultat, mozak može da pati.“

Iadecola je rekao da se nada da će izjava pomoći da se poveća svest o „širokom spektru funkcija“ koje krvni sudovi imaju na mozgu.

„Sve ove stvari postaju sve važnije kako ljudi stare“, rekao je on. „Naš posao kao neurovaskularnih kliničara i naučnika je da prenesemo ovo znanje opštoj medicinskoj zajednici.“