Invazija koštala ukrajinsku ekologiju skoro 51 milijardi evra

Invazija koštala ukrajinsku ekologiju skoro 51 milijardi evra

Ukrajinsko ministarstvo zaštite životne sredine i prirodnih resursa beleži i izračunava ekološku štetu izazvanu ruskim napadima u skladu sa novorazvijenom metodologijom, izjavio je ukrajinski ministar zaštite životne sredine i prirodnih resursa Ruslan Strilets tokom svog govora na međunarodnoj konferenciji Ujedinjenih za pravdu u Lavovu, prenosi Ukrinform.

„U saradnji sa našom inspekcijom za životnu sredinu razvili smo novu metodologiju i koristimo sedam vrsta tehnika i već smo izračunali 2 triliona grn (skoro 51 milijarda evra) pričinjene štete. To su zagađenje zemljišta, vazduha i vode, izgorele šume, uništeni prirodni resursi. Naš glavni cilj je da svima pokažemo ove pokazatelje, kako bi mogli da se vide u Evropi i svetu. Da svi razumeju cenu ove štete po životnu sredinu i kako da povrate tu štetu nanetu Ukrajini“, rekao je Strilec.

Prema njegovim rečima, sada su najviše pogođene šumske površine Ukrajine, a država trpi ogromne gubitke. Oko 3 miliona hektara ukrajinskih šuma je oštećeno zbog ruske oružane agresije, što je skoro jedna trećina šumskih površina u zemlji. Oko 500.000 hektara šuma sada su privremeno zauzeli Rusi ili se nalaze u zonama neprijateljstava.

Deset ukrajinskih nacionalnih parkova, osam rezervata prirode i dva rezervata prirode sada su pod ruskom okupacijom. Ugroženo je ukupno 600 vrsta faune i 750 vrsta flore.

Ministarstvo je već registrovalo hiljade slučajeva uginuća delfina na obalama Ukrajine, Bugarske i Turske, koje su izazvale pomorske mine i ruski ratni brodovi raspoređeni u Crnom i Azovskom moru.

Uz to, Ukrajina se suočava sa kontinuiranim nuklearnim terorom od početka ruske invazije. Nuklearna elektrana u Černobilju provela je 35 dana pod ruskom okupacijom, što je rezultiralo gubicima u vrednosti od 3,2 milijarde UAH (81 milion evra). Danas je još jedan opasan izazov aktivnost ruskih terorista u akumulaciji Kahovka. Ovo može imati nepredvidive posledice, kada milioni Ukrajinaca ostanu bez vode za piće, a Zaporožska elektrana završi bez vode koja se koristi za hlađenje reaktora.

„Ove brojke su samo deo zločina koje je počinila Rusija. Nakon što naše teritorije vratimo u granice iz 1991. godine, moraćemo da uradimo ogroman posao da izračunamo gubitke i saniramo pričinjenu štetu. Do sada vredno beležimo zločine koje su Rusi počinili nad ukrajinskim okruženjem i o njima obaveštavamo ceo svet, jer moramo da ispunimo svoj zadatak i zahtevamo reparaciju od Rusije za štetu koju je nanela“, zaključio je Strilec.