Uspešno ‘prvo na ljudima’ kliničko ispitivanje pionirskog uputstva za operaciju srčanog bajpasa

Uspešno ‘prvo na ljudima’ kliničko ispitivanje pionirskog uputstva za operaciju srčanog bajpasa

Novi pristup vođenju, planiranju i sprovođenju operacije srčanog bajpasa je po prvi put uspešno testiran na pacijentima u kliničkom ispitivanju koje je koordinirao istraživački tim sa Univerziteta u Galveju.

Studija FAST TRACK CABG, koju nadgleda Univerzitetski istraživački centar CORRIB za napredno snimanje i Core Lab, pokazala je da kardiohirurzi planiraju i sprovode premosnicu koronarne arterije (CABG), zasnovanu isključivo na neinvazivnim slikama CT skeniranja srca, sa HeartFlov-om. Analiza krvotoka koronarnih arterija pacijenta pomoću AI.

Istraživanje je objavljeno u European Heart Journal.

Ključni nalazi ove prve studije na ljudima su izvodljivost od 99,1%, što znači da je operacija bajpasa srca bez invazivne dijagnostičke kateterizacije izvodljiva i bezbedna, vođena dobrom dijagnostičkom preciznošću CT skeniranja srca i protokom krvi napajanim AI. analiza.

U poređenju bezbednosti i efikasnosti srčane bajpas operacije, ispitivanje je imalo slične rezultate kao i nedavne hirurške grupe pacijenata koji su bili podvrgnuti konvencionalnim invazivnim angiogramima, što uključuje umetanje katetera kroz arteriju u zglob ili prepone da bi se pristupilo bolesnim arterijama i korišćenje boje za vizualizujte blokade.

Nalazi FAST TRACK CABG ispitivanja sugerišu da manje invazivan pristup operaciji bajpasa nudi uporedivu sigurnost i efikasnost sa utvrđenim metodama. Istraživački tim je primetio da se bezbednosni problemi koji su inherentni invazivnim istraživanjima mogu zameniti neinvazivnom tehnikom koristeći CT skeniranje i analizu protoka krvi pomoću veštačke inteligencije.

Predsedavajući suđenja, profesor Patrick V Serruis, etablirani profesor interventne medicine i inovacija na Univerzitetu u Galvaiu, rekao je: „Rezultati ovog ispitivanja imaju potencijal da pojednostave planiranje za pacijente koji se podvrgnu operaciji bajpasa. Ispitivanje i centralna uloga koju ima CORRIB Core Lab stavlja Univerzitet u Golveju na prvu liniju kardiovaskularne dijagnoze, planiranja i lečenja bolesti koronarnih arterija.“

Studija je sprovedena u vodećim kardiološkim bolnicama u Evropi i SAD i uključivala je 114 pacijenata koji su imali teške blokade u više krvnih sudova, ograničavajući protok krvi do srca.

CT srca korišćen u ovoj studiji (Revolution CT, GE Health care) ima posebnu rezoluciju koja čini neinvazivne slike jednako dobrim ili čak boljim od slika koje se tradicionalno dobijaju direktnim ubrizgavanjem kontrastne boje u arteriju srca kroz kateter.

Tokom ispitivanja, analizu kardiovaskularnih slika i podataka visoke rezolucije sproveo je tim CORRIB Core Lab-a, a telemedicina ih je podelila sa hirurzima u probnim bolnicama.

Analiza protoka srca, koja obezbeđuje analizu protoka krvi koju pokreće veštačka inteligencija pod nazivom Fractional Flov Reserve izvedena iz CT (FFRCT), kvantifikuje koliko slabo suženi sud obezbeđuje krv srčanom mišiću, pomogla je hirurgu da jasno identifikuje koji od krvnih sudova pacijenta treba da dobije bajpas graft.

Profesor Seruis je dodao: „Potencijal hirurga da se pozabave čak i najzamršenijim slučajevima koronarnih arterijskih bolesti koristeći samo neinvazivni CT skeniranje, a FFRCT predstavlja monumentalni pomak u zdravstvenoj zaštiti. Prateći primer hirurga, interventni kardiolozi bi mogli slično Razmotrite zaobilaženje tradicionalne invazivne kineangiografije i umesto toga se oslonite isključivo na CT skeniranje za planiranje procedura. Ovaj pristup ne samo da ublažava dijagnostički teret u laboratorijama za katedre, već i utire put za njihovu transformaciju u namenske ‘interventne pakete’ – na kraju poboljšavajući radni tok pacijenata.

Dr Joši Onuma, profesor interventne kardiologije na Univerzitetu u Galveju i medicinski direktor CORRIB istraživačkog centra, rekao je: „Istraživanje potencijala za minimiziranje dijagnostičkih procedura kateterizacije je važno iz nekoliko razloga – procedura kateterizacije je invazivna i neprijatna je za Pacijent je takođe skup za zdravstvenu službu.

„Analiza CT skeniranja, FFRCT i uputstva tima u Galveju su prvi na svetu u bajpas hirurgiji. Može da promeni igru, menjajući tradicionalni odnos između lekara opšte prakse, radiologa, kardiologa i kardio-torakalnog hirurga u korist pacijent.“

Dr Saima Mushtak, direktor kardiovaskularne CT u Centro Cardiologico Monzino, Milano, Italija, rekao je: „Ovo je istorijsko ispitivanje koje može promeniti naš pristup pacijentima koji su kandidati za CABG revaskularizaciju i sa FAST TRACK CABG ispitivanjem mi smo bili deo ove revolucije u kojoj se CT skeniranje smatra alatom za planiranje revaskularizacije preskačući invazivnu koronarnu angiografiju.“

Dr Džon Puskas, Mount Sinai Morningside, Njujork i profesor kardiotorakalne hirurgije, Univerzitetska bolnica Emori u Midtaunu, Atlanta, Džordžija, rekao je: „Kao jedini severnoamerički hirurg, koji uključuje mnoge pacijente u ovo ispitivanje, imam jedinstvenu perspektivu: ja može konačno da konstatuje da nema gubitka u dijagnostičkoj preciznosti ili tačnosti niti bilo kakvog smanjenja u kvalitetu hirurškog planiranja ili učinka kada se hirurški tim rukovodi isključivo podacima iz najnovije generacije, neinvazivne koronarne CT skeniranja.

„Kada se hirurg upozna sa ovim novim modalitetom snimanja, postoji nekoliko načina na koje je on zapravo bolji vodič od istorijskog invazivnog koronarnog angiograma.“

Profesorka Fidelma Dan, direktorka Instituta za klinička ispitivanja na Univerzitetu u Galveju, rekla je: „Ishodi ovog prvog ispitivanja na ljudima su veoma obećavajući, što podstiče dalje istraživanje prednosti koje nudi ova neinvazivna metodologija kroz opsežno randomizovano ispitivanje. Institut za klinička ispitivanja posvećeni smo sprovođenju ispitivanja visokog uticaja koja imaju potencijal da revolucionišu brigu o pacijentima na globalnom nivou.“

Pionirsko istraživanje CORRIB Core Lab-a na Univerzitetu u Galveju o kardiovaskularnoj dijagnozi i bolesti koronarnih arterija biće dalje istraženo u velikom randomizovanom ispitivanju. Istraživački tim planira da uključi više od 2.500 pacijenata iz 80 bolnica širom Evrope.