Divlje borovnice pomažu u sagorevanju masti

Divlje borovnice pomažu u sagorevanju masti

Šolja divljih borovnica dnevno može zadržati nisku energiju. Bobice su dugo bile slavljene kao superhrana. Iako su poznati po mnoštvu zdravstvenih prednosti, novo istraživanje sa Kalifornijskog politehničkog državnog univerziteta Humboldt dokazuje da ovo supervoće može pomoći u sagorevanju masti tokom vežbanja.

Studija, koja je nedavno objavljena u časopisu Nutrients i prva koja je ispitala efekte divljih borovnica na sagorevanje masti tokom vežbanja kod neelitnih sportista, sugeriše da divlje borovnice mogu pomoći da se ubrza oksidacija masti – proces razlaganja masnih kiselina ili sagorevanja masti za energije.

Studija je obuhvatila 11 zdravih aerobno obučenih muškaraca. Svakom je naloženo da sledi dijetu koja uključuje konzumiranje 25 grama zamrznutih sušenih divljih borovnica (ekvivalentno 1 šoljici sirovog voća) dnevno tokom dve nedelje. Učesnici su vežbali na biciklu 40 minuta u laboratoriji za ljudske performanse Cal Poli Humboldta. Istraživači su sakupljali urin i krv pre i posle vožnje bicikla, kao i uzorke krvi svakih 10 minuta tokom treninga.

Rezultati su pokazali da su učesnici sagoreli znatno više masti nakon konzumiranja divljih borovnica. Na primer, stopa oksidacije masti porasla je za 19,7%, 43,2% i 31,1% na 20, 30 i 40 minuta nakon vožnje biciklom.

Sve u svemu, istraživanje je pokazalo da konzumiranje otprilike 1 šolje divljih borovnica dnevno tokom dve nedelje povećava sposobnost korišćenja/sagorevanja masti tokom vežbanja umerenog intenziteta, poput vožnje bicikla.

Iako ubrzava sagorevanje masti, takođe smanjuje upotrebu ugljenih hidrata. Sagorevanje više masti uz korišćenje manje ugljenih hidrata značajno je za sportiste, objašnjava profesor kineziologije Cal Poli Humboldt Tailor Bloedon, vodeći istraživač studije.

„Povećanje upotrebe masti može pomoći u performansama, posebno u aktivnostima izdržljivosti, jer imamo više zaliha masti da bismo duže radili nego što imamo zalihe ugljenih hidrata“, kaže Bloedon. „Ušteda uskladištenih ugljenih hidrata takođe pomaže kada treba da povećamo intenzitet, često pred kraj trke ili treninga, ili kada ga izazove protivnik. Na ovim većim intenzitetima ne možemo se oslanjati na masti da nas podstiču jer se mast ne može koristiti kao izvor goriva za aktivnosti visokog intenziteta“.

Dok istraživanje pokazuje da jedenje divljih borovnica sagoreva masti, a samim tim koristi vežbama zasnovanim na izdržljivosti, Bloedon ukazuje na još jedno uzbudljivo otkriće.

„Dodavanje prirodnog izvora ugljenih hidrata, divljih borovnica, povećava oksidaciju masti tokom vežbanja. Obično, kada ljudi žele da povećaju oksidaciju masti, drastično smanjuju unos ugljenih hidrata, primoravajući naše telo da se prilagodi upotrebi masti“, objašnjava Bloedon. „Ali, kao što istraživanje pokazuje, smanjenje ugljenih hidrata može dovesti do negativnih rezultata za zdravlje i performanse.“

Dok su borovnice cenjene zbog brojnih hranljivih materija, jedno jedinjenje — antocijanini, jedinjenja koja voću i povrću daju plavu, crvenu i ljubičastu boju — može biti odgovorna za povećanu oksidaciju masti. Divlje borovnice su bogate antocijanima; druge namirnice koje sadrže antocijanin su bobice bazge, kupine, maline i crno i crveno grožđe.

Istraživanje je sprovedeno u Cal Poli Humboldtu sa Daveom Bastonom—bivšim direktorom Core Lab kompanije Cal Poli Humboldt; Kari Pilola u Cal Poli San Luis Obispo; i Boe Burrus na Univerzitetu Gonzaga. Diplomirani studenti iz Humbolt i San Luis Obispo-Jessie Armendariz, Tommi Morgan i Karli McCarthi-takođe su učestvovali u studiji.

Bloedon, koji je prethodno istraživao sposobnost divljih borovnica u borbi protiv oksidativnog stresa i upale izazvanog vežbanjem, bio je inspirisan da sprovede studiju nakon što je prisustvovao simpozijumu o zdravlju bobica.

Tamo je saznala za nova istraživanja koja su otkrila da bobičasto voće sagoreva masti čak i kod ljudi koji sede. Znajući da je potraga za povećanjem oksidacije masti tokom vežbanja uobičajena, Pilola i Bloedon su sarađivali da vide da li se slični rezultati mogu videti kod neelitnih, aktivnih ljudi.

Ali njeno iskustvo u proučavanju bobičastog voća i vreme provedeno u Mejnu – gde se proizvodi 99% američkih borovnica – podstakli su njenu strast da sazna više o supervoću.

„Oni imaju tako raznovrstan i plodan profil bioaktivnih jedinjenja zbog svoje borbe da prežive u jedinstvenoj i oštroj klimi Mejna“, dodaje Bloedon. „Imamo koristi od njihove otpornosti i stresa koji trpe.

Bloedonovo istraživanje divljih borovnica tek počinje. Ovog proleća ona će se upustiti u još jednu studiju koja uključuje i muškarce i žene.

Istraživanje će „bliže pogledati uticaj divljih borovnica na veći intenzitet vežbanja koji biste videli tokom trke u odnosu na trening“, kaže Bloedon. „Žene imaju tendenciju da imaju veću sposobnost prirodnog oksidiranja masti, tako da će biti zanimljivo videti rezultate.“