Glavobolje izazvane vrućinom ili faktorima iz okoline mogu biti praćene različitim simptomima, u zavisnosti od uzroka.
Glavobolja može da se javi tokom toplog vremena ili za vreme fizičkih aktivnosti koje podižu telesnu temperaturu. Ipak, retko je posledica same vrućine, već je najčešće izaziva neki povezani okidač, poput dehidratacije, prekomernog izlaganja suncu ili toplotne iscrpljenosti. Lečenje i preventivne mere, kao što su dovoljan unos tečnosti i izbegavanje sunca, mogu u velikoj meri pomoći, piše „Medical News Today“.
Mogući uzroci
Glavobolje koje se javljaju pri visokim temperaturama obično su izazvane jednim od sledećih faktora.
Jedan od najverovatnijih uzroka je dehidratacija. Nedostatak tečnosti u organizmu dovodi do sužavanja krvnih sudova, što može izazvati glavobolju. Tokom vrućina ili vežbanja telo znojenjem gubi vodu i elektrolite, a ako osoba ne nadoknadi taj gubitak, može doći do dehidratacije. Dehidratacija takođe može pogoršati postojeća stanja, poput migrene, i simptome povezane s njom.
Bolesti povezane s vrućinom, kao što su toplotna iscrpljenost i toplotni udar, takođe su čest uzrok glavobolje. Prema američkom Nacionalnom institutu za zdravlje (NIH), drugi uobičajeni okidači glavobolje uključuju prekomerno izlaganje suncu ili jakom svetlu, nedovoljno sna, konzumiranje alkohola i loše držanje tela.
Na šta ukazuju prateći simptomi
Glavobolje izazvane vrućinom ili faktorima iz okoline mogu biti praćene različitim simptomima, u zavisnosti od uzroka.
Ako je glavobolja posledica toplotne iscrpljenosti, mogu se javiti i drugi simptomi pregrevanja. Znaci upozorenja uključuju obilno znojenje, mučninu ili povraćanje, vrtoglavicu, grčeve u mišićima, slabost, umor, hladnu i lepljivu kožu, kao i ubrzan, ali slab puls. Moguć je i kratkotrajan gubitak svesti.
Toplotni udar je ozbiljnije stanje sa sličnim simptomima. Ako osoba uz glavobolju ima visoku telesnu temperaturu, vrelu, suvu ili vlažnu kožu, zbunjenost, snažan i ubrzan rad srca, mučninu ili crvenilo kože, potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć, prenosi Index.hr.
Uz glavobolju, dehidratacija može izazvati i jaku žeđ, suva usta i usne, suvu kožu, tamnu boju urina, umor, vrtoglavicu, kao i smanjeno mokrenje i znojenje. Ako dehidratacija postane teška i pojave se simptomi poput zbunjenosti, potpunog izostanka mokrenja, gubitka svesti, ubrzanog rada srca, ubrzanog disanja ili šoka, neophodno je odmah potražiti lekarsku pomoć.
Osobe koje pate od migrene često, uz jaku pulsirajuću glavobolju na jednoj ili obe strane glave, osećaju i mučninu, povraćaju i osetljive su na svetlost. Otprilike jedna od pet osoba sa migrenom doživljava i takozvanu auru.
Kako sprečiti glavobolju izazvanu vrućinom
Moguće je preduzeti korake kako bi se sprečile glavobolje izazvane vrućinom, dehidratacijom i drugim faktorima iz okoline.
Pokušajte da ostanete rashlađeni
Ako provodite vreme napolju, boravite što više u hladu, često pravite pauze i ograničite aktivnosti na hladnije delove dana. U zatvorenom prostoru mogu pomoći klima-uređaji i ventilatori.
Ostanite hidrirani
Nosite sa sobom flašu vode i redovno pijte tokom dana. Preporučuje se da ograničite unos pića bogatih šećerom, natrijumom, kofeinom i alkohola, jer mogu pojačati glavobolju i doprineti dehidrataciji.
Obratite pažnju na simptome
Čim osetite prve znake bolesti povezane s vrućinom, poput umora, glavobolje ili vrtoglavice, odmah se odmorite na hladnom mestu. Preduzmite mere za rashlađivanje, na primer pijenjem hladne vode ili tuširanjem.
Lečenje glavobolje
Ako se glavobolja ipak pojavi, neke mere samopomoći mogu ublažiti ili otkloniti bol. Po potrebi se mogu uzeti lekovi protiv bolova koji se izdaju bez recepta. Međutim, dugotrajna upotreba analgetika može pogoršati glavobolje, pa je kod hroničnih glavobolja preporučljivo posavetovati se sa lekarom o odgovarajućem planu lečenja.
Rashlađivanje i hidratacija ključni su koraci u ublažavanju glavobolja izazvanih dehidratacijom i bolestima povezanim s vrućinom.
Pored toga, glavobolje mogu ublažiti i promene životnih navika, kao što su dovoljno sna, uravnotežena ishrana, pravilno držanje tela i upravljanje stresom. Ponekad odmor u hladnoj i zamračenoj prostoriji, zatvorenih očiju, može ublažiti glavobolju povezanu s vrućim vremenom i izlaganjem svetlosti.
Kada potražiti lekarsku pomoć
Ako često imate glavobolje, trebalo bi da se obratite lekaru jer one mogu biti znak nekog drugog zdravstvenog problema. Lekarsku pomoć treba potražiti i ako prvi put doživite migrensku glavobolju ili primetite promene u učestalosti postojećih migrena.
U slučaju simptoma toplotnog udara, kao što su zbunjenost, slabost i vrtoglavica, potrebno je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.
Prognoza
U većini slučajeva glavobolja izazvana vrućinom proći će sama od sebe kada se osoba skloni sa vrućine i unese dovoljno tečnosti. Lekovi protiv bolova koji se izdaju bez recepta i odmor mogu pomoći u ublažavanju bola.
Osobe koje pate od migrene trebalo bi da razgovaraju sa lekarom o strategijama lečenja, koje su često usmerene i na ublažavanje trenutnih i na sprečavanje budućih napada. Ako su vrućina, sunce ili drugi faktori iz okoline novi okidači migrene, važno je posavetovati se sa lekarom o dodatnim merama prevencije.
