Na poslednji dan 2025. godine, javni dug Srbije iznosio je 39,34 milijarde evra, što je 44,5 odsto bruto domaćeg proizvoda. Udeo duga lokalnih samouprava iznosi 48 milijardi dinara, što je 0,4 odsto BDP-a. Pet jedinica lokalnih samouprava učestvuje sa 86,7 odsto u ukupnom dugu na lokalu, pri čemu Beograd čini 68,5 procenata.
Vrednost dospeća glavnice duga u 2026. godini iznosi 9,5 milijardi dinara, dok u 2027. godini iznosi 6,7 milijardi dinara. Više od polovine duga na lokalu je u evrima, a odnos duga pod fiksnom kamatnom stopom gotovo je izjednačen sa dugom pod promenljivim kamatnim stopama. Prema podacima Uprave za javni dug, ceo iznos duga na lokalu odnosi se na projektne zajmove.
Od ukupnog duga, 14 milijardi dinara čini garantovani dug, dok se veći deo od 34 milijarde dinara odnosi na negarantovani dug. Beograd, kao najzaduženiji grad, ima dug od 32,84 milijarde dinara. Novi Sad sledi sa 5,7 milijardi dinara, a AP Vojvodina sa 1,29 milijardi dinara.
Vranje i Kragujevac takođe su među najzaduženijim gradovima, sa dugovima od 1,18 milijardi dinara i 537,6 miliona dinara. Ostale opštine i gradovi imaju javni dug ispod pola milijarde dinara. Ove jedinice lokalne samouprave čine 91,3 odsto ukupnog duga.
Godinu dana ranije, Beograd je imao dug od 25,6 milijardi dinara, što je sedam milijardi dinara manje nego sada. Redosled najzaduženijih gradova ostao je sličan, sa Novim Pazarom, Pančevom, Čačkom, Jagodinom i Bačkom Palankom na listi. Najveći poverilac lokalnih samouprava je Evropska investiciona banka sa 14,6 milijardi dinara.
Banka Inteza duguje 13,2 milijarde dinara, dok Banka Poštanska štedionica potražuje 10,5 milijardi dinara. Učešće deset najvećih kreditora u ukupnom dugu iznosi 99,2 odsto, a učešće stranih kreditora 36,7 odsto. Uprava za javni dug navodi da je učešće projektnih zajmova u ukupnom portfoliju duga 100 odsto.
