Stanišić (76) je podneo zahtev sudu krajem marta, navodeći da je do 10. marta ove godine izdržao 10 godina zatvora, što predstavlja dve trećine njegove kazne. Prema pravilima suda, to je neophodan uslov za razmatranje njegovog zahteva za prevremeno oslobađanje.
U zahtevu, Stanišić je izrazio žaljenje zbog zločina koje su počinili Srbi, za koje je bio proglašen krivim. Njegov branilac, Vejn Džordaš, naglašava da doprinos Stanišića tim zločinima nije bio odlučujuće veliki i da je on značajno doprineo mirovnim naporima međunarodne zajednice.
Branilac je takođe istakao Stanišićevu ulogu u primoravanju srpskih lidera da prihvate Vensov i Dejtonski sporazum, što su priznali i vodeći zapadni lideri. Odbrana tvrdi da je Stanišić ponudio saradnju sa haškim tužilaštvom pre nego što je optužen 2003. godine.
Advokat Džordaš je napomenuo da je Stanišićevo ponašanje u pritvoru i zatvoru Valdhajm bilo primereno, te da zatvorska uprava preporučuje njegovo oslobađanje. U zahtevu se ističe i Stanišićevo loše zdravstveno stanje, zbog kojeg bi trebalo da bude pušten na prevremenu slobodu.
Stanišić je u ličnom pismu predsednici suda izrazio žaljenje zbog zločina i naglasio da bi mu prevremeno oslobađanje omogućilo da poslednje godine života provede sa porodicom. O njegovom zahtevu odlučiće predsednica suda u Hagu, urugvajski sudija Grasijela Gati Santana.
