Enigmati u Srbiji: Kako su zagonetke postale umetnost i izazov za mlade

Enigmati u Srbiji: Kako su zagonetke postale umetnost i izazov za mlade

Državni aparat nekada je strogo reagovao na enigmatske sadržaje, što je dovelo do hapšenja istaknutih enigmata. Godina 1953. bila je prelomna, kada je smrt partijskog rukovodioca Borisa Kidriča izazvala kontroverzu u ukrštenici. Reč „avanturista“ ispod njegovog imena bila je dovoljna da enigmatu zatvore.

Dragan Lojanica, poznati enigmata, prepričava kako je nakon izlaska iz zatvora prestao da uključuje aktuelne političare u svoje radove. Njegova strast prema enigmatici počela je u osnovnoj školi, a prvu ukrštenicu objavio je 1959. godine. Danas se oseća jednako zadovoljno kao i na početku.

Izrada zagonetki, uključujući ukrštenice i rebuse, postala je opuštajući posao, a tehnologija je olakšala proces. Ranije su se koristili papir i olovka, dok danas većina enigmata radi na računarima. Iako su honorari skromni, ljubav prema ovom hobiju ostaje.

U Srbiji postoji više od 200 aktivnih enigmata, a polovina njih članovi su Enigmatskog saveza Srbije. Savez se finansira iz članarina i donacija, a članovi dolaze iz raznih profesija. Leksikon srpskih enigmata obuhvata više od 400 enigmata i poznatih ličnosti.

Vladimir Šarić, predsednik Saveza, ističe da se enigmatika smatra desetom umetnošću. Iako je većina članova amateri, postoje i profesionalci koji od ovog posla žive. U Srbiji, međutim, takvih je malo, a honorari su često simbolični.

Enigmatika se suočava s problemima, uključujući nedostatak mladih i konkurenciju tehnologije. Iako je teško privući mlade, Lojanica veruje da je ljudska kreativnost nezamenljiva. U budućnosti, veštačka inteligencija bi mogla preuzeti deo posla, ali zagonetke će i dalje zahtevati ljudski dodir.