Danas u Vašingtonu, na godišnjoj skupštini MMF-a, dominirala je crvena boja sakoa generalne direktorke. Uticaj sukoba na globalnu ekonomiju već se oseća, a inflacija bi mogla dodatno rasti. Srbija se priprema za reviziju aranžmana sa MMF-om u Beogradu.
Na godišnjoj skupštini Međunarodnog monetarnog fonda u Vašingtonu, generalna direktorka Kristalina Georgijeva istakla je ozbiljne posledice trenutnog sukoba na globalnu ekonomiju. Iako je konflikt kratkotrajan, šteta na energetskoj infrastrukturi i prekidi u lancima snabdevanja već su doveli do rasta cena i smanjenja privrednog rasta.
Georgijeva je naglasila da će najveću cenu platiti zemlje uvoznice energenata, poput Srbije. Zvaničnici MMF-a upozoravaju da bi rast globalne inflacije mogao biti dvostruko veći ako ponuda energenata ostane smanjena, a tražnja nepromenjena.
Dobra vest je da su mnoge zemlje izbegle neciljane mere, kao što su smanjenje poreza i kontrole cena. Međutim, Georgijeva je ukazala na to da su neke zemlje primenile mere koje nisu ciljane, što može prolongirati bol zbog viših cena.
Na pitanja o inflaciji i troškovima smanjenja akciza, zamenica generalnog direktora Fiskalnog odeljenja MMF-a, Era Dabla Noris, podsetila je na lekcije naučene iz prošlih energetskih šokova. Istakla je da budžetski trošak ovih mera može biti ekstremno visok.
Misija MMF-a dolazi u Beograd za sedam dana radi treće revizije aranžmana, što ukazuje na ozbiljnost situacije. Revizija je najavljena odmah nakon objavljivanja izveštaja MMF-a, a procena inflacije za ovu godinu zaključena je 10. marta.
Procena inflacije od 5,2 odsto zasniva se na pretpostavci o rastu cena nakon ograničenja marži. Smanjenje akciza na gorivo moglo bi dovesti do niže inflacije nego što je prvobitno predviđeno, dok se revizija stope privrednog rasta od 2,8 odsto nije spominjala.
