Prošle godine, masovni pomor pčela i nepovoljni vremenski uslovi doveli su do gubitka od 35 odsto pčelinjih društava u Srbiji. Oko 50 odsto pčela je nestalo, a pčelari su se suočili sa problemima zbog pada cene meda, koji je rezultat uvoza jeftinog, falsifikovanog meda. Rodoljub Živadinović, predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije, ističe da je situacija alarmantna.
U 2025. godini, uvezeno je 1.200 tona meda, a trgovci se sve više okreću jeftinijim alternativama. Uvozna cena tog meda iznosi između 1.3 i 2 evra po kilogramu, što je znatno niže od proizvodne cene domaćeg meda. Živadinović naglašava da je zbog toga sve manje kupaca za pravi med, što dodatno smanjuje potražnju i cenu.
Dva istraživanja su pokazala da oko 80 odsto meda u marketima nije ispravno po nekim parametrima. Falsifikati su postali sofisticirani, a međunarodni prevaranti koriste hemikalije kako bi prevarili analize. Potrebne su skupe analize da bi se utvrdila autentičnost meda, ali one se ne rade rutinski, čak ni u Evropskoj uniji.
Evropski pčelarski savez se bori za rešenja pred Evropskom komisijom, a Živadinović je podneo 20 zahteva Ministarstvu, od kojih 16 ne zahteva veće troškove. Inspekcija bi mogla da smanji falsifikate za 50 odsto bez dodatnih analiza, ali se akcije ne sprovode.
U aprilu 2025. godine, ukradena je oprema iz laboratorije Ana lab, koja je bila ključna za analizu kvaliteta meda. Smajlović, nekadašnji vlasnik laboratorije, ističe da je kontrola uvoza meda gotovo nepostojeća, a da je njihova laboratorija bila jedinstvena u svetu. Nakon što su počeli sa kontrolama, cena meda u Srbiji je počela da raste.
Predsednik Beogradskog udruženja pčelara, Stanko Rajić, naglašava potrebu za jasnom regulativom i promocijom domaćeg meda. On ukazuje na to da se ne ulaže u edukaciju pčelara, što je dovelo do niskog prinosa po košnici. Rajić predlaže da se falsifikovanje meda proglasi teškim krivičnim delom kako bi se zaštitila domaća proizvodnja.
