Na predstavljanju Izveštaja o suđenjima za ratne zločine u Srbiji, koje je održano u Evropskoj kući, rečeno je da Srbija već tri godine nema glavnog tužioca za ratne zločine. Konkurs za ovu funkciju objavljen je u maju 2024. godine, ali do danas niko nije izabran, što utiče na funkcionisanje Tužilaštva.
Izveštaj obuhvata analizu 27 predmeta koje je Fond za humanitarno pravo pratio pred Višim i Apelacionim sudom u Beogradu. Takođe, pruža pregled društveno-političkih događaja koji su značajni za suđenja za ratne zločine u Srbiji. Autorka izveštaja, Marijana Čestić Jelovac, naglasila je da tužilaštvo nije održalo nijednu konferenciju za medije.
Prema njenim rečima, regionalna saradnja je nedostajala u protekloj godini, a vođena su četiri postupka protiv okrivljenih u odsustvu. Izrečeno je osam prvostepenih presuda pred Višim sudom, što ukazuje na ozbiljne nedostatke u kaznenoj politici. Dugotrajnost postupaka se takođe ističe kao strukturni problem.
Smanjen je broj optužnica u odnosu na 2024. godinu, dok je povećan broj suđenja u odsustvu. Čestić Jelovac je napomenula da je zaključen jedan sporazum o priznanju krivice, što dodatno komplikuje situaciju.
Advokat Sead Spahović izjavio je da Srbija ne sudi ratnim zločincima, naglašavajući da je Srbija izvršilac. On je ukazao na to da se ne može očekivati od rukovodstva da sudi onima koje smatra zaslužnim građanima.
Spahović je takođe napomenuo da nikad u Beogradu nije optužen nijedan visoki oficir ili političar za ratne zločine. On smatra da srpsko društvo ne želi da goni ratne zločince, a i vlast i opozicija beže od haških osuđenika.
