Od trenutka kada je studentski pokret zatražio izbore, tema o koloni opozicije postala je centralna. Opozicione stranke su pozivale na jedinstvenu listu, ali studenti su se distancirali od njih. Sada se čini da je mogućnost zajedničke liste sve manja.
Novi DSS je prvi pozvao desničarske stranke da se okupe u jedinstveni blok. S druge strane, proevropska opozicija takođe razmatra svoje opcije, dok je Demokratska stranka jedina koja je otvoreno podržala studente. Ukoliko se situacija ne promeni, na izborima će biti tri opozicione liste.
Postavlja se pitanje kako stvoriti „referendumski ambijent“ kada postoji više opozicionih lista. Dejan Bursać ističe da referendumska atmosfera zavisi od teme izbora, a glavno pitanje postaje da li ste za ili protiv vlasti. Ova polarizacija može uticati na uspeh opozicije.
Bursać podseća na izbore iz 2000. godine, kada su se kandidati iz različitih stranaka loše kotirali. Ukoliko se opozicija ne pozicionira dobro, može postati nevidljiva na političkoj sceni. Na lokalnim izborima, neki su stranke propale zbog nedostatka podrške.
Istraživač Milomir Mandić smatra da bi jedinstvena lista bila najbolje rešenje, ali se plaši da će opozicija imati više od dve liste. Kada se pojavi više kolona, birači više ne biraju samo protiv vlasti, već između različitih opozicionih ponuda. To može razvodniti fokus i energiju birača.
Mandić naglašava da je jedinstvena lista potrebna za kvalitetnu kontrolu izbora. Odluka o formiranju lista leži na studentskom pokretu i političkim partijama. Samo jedinstven odgovor može stvoriti referendumski ambijent i omogućiti uspeh opozicije.
