Kako se približava termin održavanja izložbe, sve jasnije se naziru ukupni troškovi za EXPO 2027 i povezane projekte, koji bi mogli da iznose oko 3,4 milijarde evra, navodi Fiskalni savet u Misljenju na Nacrt Fiskalne strategije za period 2027-2029.
Do procene ukupnih izdataka povezanih sa organizacijom ove međunarodne izložbe i izgradnjom prateće infrastrukture, kako je ukazao Fiskalni savet u svojoj analizi – nije jednostavno doći, jer se oni knjiže na većem broju budžetskih stavki, realizuje ih više različitih državnih tela, pri čemu su u prethodnim godinama pojedini projekti i potprojekti dodavani, izuzimani ili menjani.
Zbog toga, ističu, nije lako neposredno sagledati ukupni fiskalni obuhvat ovog programa.
Podaci o izvršenju budžeta u periodu 2023-2025. ukazuju na to da je do početka tekuće godine za EXPO 2027 u užem smislu država izdvojila oko 1,25 mmilijardi evra, najvećim delom sa razdela Ministarstva finansija.
Kad je reč o povezanim infrastrukturnim projektima, ukupni izdaci u prethodnim godinama dostigli su oko 750 miliona evra, i to sa razdela Ministarstva finansija (Nacionalni stadion, linijska infrastruktura i dr.) i MGSI (izgradnja pruge od Zemun polja do Nacionalnog stadiona).
„To znači da su zaključno sa 2025. ukupni troškovi su dostigli oko dve milijarde evra. Prema trenutno dostupnim zvaničnim planovima za 2026. i 2027. godinu, na ovaj iznos trebalo bi dodati još oko 550 miliona evra za EXPO u užem smislu, i približno 850 miliona evra za prateće infrastrukturne projekte, odnosno ukupno još oko 1,4 milijarde evra. Ukoliko ne dođe do osetnijeg probijanja ovih planiranih iznosa, ukupni troškovi šire posmatranog EXPO-a mogli da iznose oko 3,4 milijarde evra, što je suma koja uključuje investicionu potrošnju države ali i povezane tekuće rashode (mahom subvencije)“, ukazuje Fiskalni savet.
Deset projekata manje: Nema Osmeha Vojvodine i Vožda Karađorđa
I ovaj nacrt Fiskalne strategije sadrži tabelu velikih kapitalnih projekata, što pruža, kako Fiskalni savet – i dalje ograničen uvid u plan javnih investicija.
„Vrednost ove tabele je u tome što omogućava da se za deo najvećih investicija na jednom mestu prate dosadašnja realizacija, procenjena ukupna vrednost i planirana ulaganja po godinama, što predstavlja koristan pomak u transparentnosti i olakšava praćenje promena u investicionim planovima tokom vremena. Međutim, obuhvat ovog pregleda je ograničen i u odnosu na prethodnu Strategiju osetno sužen, jer tabela sada obuhvata 42 projekta, dok su u revidiranoj Strategiji iz novembra 2025. bila prikazana 52 projekta“, ukazuje Fiskalni savet.
Do ovog smanjenja je došlo zato što su iz nje, što Fiskalni savet smatra neopravdanim, isključeni svi projekti čija bi realizacija po planu trebalo da se okonča u 2026.
„Uz to, u nju nisu uključeni ni neki veliki projekti za koje bi se očekivalo da budu prikazani, poput saobraćajnice „Osmeh Vojvodine“ i autoputa „Vožd Karađorđe“, koji se ne pominju ni u tekstu dokumenta. Zbog toga vrednost projekata obuhvaćenih ovom tabelom iznosi tek oko 23 odsto ukupno planiranih javnih investicija u periodu 2026-2029. godine, pa ona, uprkos analitičkoj korisnosti, ne može da posluži kao sveobuhvatan prikaz srednjoročnog plana javnih investicija države“, upozorava Fiskalni savet.
Na osam putnih pravaca ukupni troškovi 80% veći od prvobitno planiranih
Troškovi izgradnje infrastrukturnih projekata sistematski premašuju prvobitne planove, navodi se u analizi.
Naime, kako se ističe, Fiskalni savet je u više navrata tokom prethodnih godina ukazivao na tendenciju da se inicijalno procenjena vrednost velikih infrastrukturnih projekata naknadno značajno uvećava.
„Ti rizici i dalje su izraženi – naše analize na uzorku od osam velikih putnih pravaca pokazuju da su njihovi ukupni troškovi u proseku bili najmanje 75-80 odsto veći od prvobitno planiranih, dok se slične tendencije u velikoj meri mogu uočiti i kod drugih (manjih) infrastrukturnih investicija“, navodi se.
Za sada je, kako se ističe, država uspevala da povećane izdatke na pojedinim projektima kompenzuje sporijom realizacijom kod drugih projekata, tako da ukupni kapitalni rashodi nisu značajnije odstupali od plana.
Međutim, prostor za ovakve realokacije vremenom se sužava.
„To je posebno važno imajući u vidu da se rokovi za završetak pojedinih velikih projekata, pre svega EXPO kompleksa i prateće infrastrukture, ubrzano približavaju. U takvim okolnostima nije isključeno da će u naredne jedne do dve godine biti potrebna dodatna budžetska sredstva kako bi se nadoknadila kašnjenja i obezbedila realizacija preuzetih obaveza u predviđenim rokovima“, upozorava Fiskalni savet.
U analizi se ukazuje da je potrebno dodatno pojasniti obuhvat podataka i metodologiju njihovog prikazivanja u novom izveštaju o izuzetim nabavkama za 2025. godinu.
Fiskalna strategija se referiše na novi izveštaj koji će se, ubuduće jednom godišnje, objavljivati na sajtu Ministarstva finansija, a koji bi trebalo da pruži dodatni uvid u nabavke po posebnim postupcima. Odabrani način prikazivanja ide u dobrom pravcu ali je otvorio i određena tehnička pitanja koja bi, prema mišljenju Saveta, Vlada trebalo da razjasni u revidiranoj verziji Strategije.
„Konkretno, u tom izveštaju, za projekat EXPO 2027 iskazana je realizacija od skoro 15 milijardi dinara, što je osetno niže od iznosa evidentiranog u izvršenju budžeta za ovaj projekat. Budući da je reč o kompleksnom programu koji obuhvata veći broj povezanih investicija, bilo bi korisno da se detaljnije obrazloži obuhvat prikazanih rashoda i metodologija njihovog grupisanja. Dodatno, ukazujemo na još jedan pravac potencijalnog unapređenja prikaza izuzetih nabavki: potrebno je da se izvršeni rashodi u tabeli Ministarstva finansija prikažu na nivou pojedinačnih projekata i njihovih glavnih komponenti, jer agregirani podaci bez detaljnije strukture imaju ograničenu analitičku vrednost i ne omogućavaju potpuno razumevanje strukture i obima ovih izdvajanja“, naveo je Fiskalni savet u svojoj analizi.
