U Evropskoj uniji upozoravaju na dugoročne posledice rata na Bliskom istoku. Zabrana uvoza ruskog gasa ostaje na snazi, a nove mere su usvojene za stabilizaciju tržišta. Srbija takođe preduzima korake kako bi se prilagodila trenutnoj situaciji.
Evropska unija se suočava sa ozbiljnim izazovima zbog rata na Bliskom istoku, koji može dovesti do nestašica goriva. Brisel je odlučio da ne odustaje od zabrane uvoza ruskog gasa, a od 26. aprila na snazi je prva zabrana kratkoročnih ugovora za tečni gas LNG. Ove mere su deo šire strategije za ublažavanje energetske krize.
Prema rečima Glige Vukovića, programskog menadžera za energetiku u Delegaciji Evropske unije u Srbiji, uvozna fosilna goriva čine oko 57 odsto ukupne potrošnje energije u EU. Troškovi uvoza su prošle godine iznosili oko 340 milijardi evra, a samo u martu i aprilu su povećani za 26 milijardi evra zbog sukoba u Iranu. Ove promene snažno utiču na ekonomije zemalja članica.
Evropska unija je usvojila dodatne mere za stabilizaciju tržišta, uključujući oslobađanje obaveznih rezervi nafte. U saradnji sa Međunarodnom agencijom za energetiku, na tržište je pušteno 400 miliona barela nafte, pri čemu su zemlje EU doprinele sa 20 odsto. Srbija je takođe pustila 40.000 tona nafte iz svojih rezervi, a zatim još 30.000 tona.
Brisel priprema punjenje skladišta gasa preko zajedničke platforme za nabavku, kako bi se objedinjavanjem ponude i tražnje uticalo na cene. „Srbijagas“ učestvuje na toj platformi, a cilj je diverzifikacija ruta i izvora snabdevanja kako bi se sprečili nagli skokovi cena. Vuković ističe rast značaja tečnog prirodnog gasa LNG, čiji udeo u potrošnji gasa u EU trenutno prelazi 40 odsto.
Popunjenost skladišta u EU je trenutno oko 30 odsto, dok je u velikim zemljama, poput Nemačke i Holandije, znatno niža. EU planira da do grejne sezone skladišta budu popunjena 80 odsto, s obzirom na to da tokom zime 35 odsto potrošnje dolazi iz skladišta. Cene gasa su porasle sa 30 na 60 evra po megavat-satu nakon početka rata u Ukrajini, a sada su na nivou od 46 do 47 evra.
Iako se suočava sa krizom, Evropska unija ne odustaje od zabrane ruskih energenata. Kratkoročni ugovori za LNG više se ne sklapa, a planirano je da se do 2026. godine prestane sa uvozom gasa po kratkoročnim ugovorima. Očekuje se da će udeo ruskog gasa na tržištu EU do 2027. godine pasti na praktično nulu.
EU će pokušati da nadomesti nedostajuće količine iz drugih izvora i ulaganjima u obnovljive izvore energije. Vuković naglašava da je energetska efikasnost dugoročno najisplativija mera, a posebna pažnja biće usmerena na zaštitu najugroženijih potrošača. Razmatraju se vaučeri za energetiku i smanjenje PDV-a za proizvode koji doprinose energetskoj efikasnosti.
