Udeo državnih nameta u maloprodajnoj ceni dizela u Srbiji trenutno iznosi 55 odsto, a u ceni benzina 57 odsto, pokazuje proračun Danasa.
Podsetimo, 15. februara država je povećala akcize na gorivo. Akciza na bezolovni benzin uvećana je za dva dinara i sada iznosi 72 dinara po litru, a toliko je povećana i za dizel i sada iznosi 74,04 dinara po litru.
U maloprodajnu cenu osim akciza uključeni su i PDV od 20 odsto, naknada za obavezne rezerve od 2,6 dinara po litru, kao i naknada za unapređenje energetske efikasnosti od 0,15 dinara po litru.
Proračun je rađen na cenama koje su stupile na snagu ovog petka, 6. marta, i koje će važiti do 13. marta do 15 časova. Podsetimo, cena dizela trenutno iznosi 203 dinara po litru, a benzina 184 dinara po litru.
Priča o akcizama ponovo je aktuelna zbog rasta cena nafte na svetskom tržištu, uzrokovanog sukobima na Bliskom istoku, što preti da drastično poveća i cene goriva u Srbiji.
Država je najavila mere kako bi sprečila skok cena dizela i benzina, a mnogi ekonomski stručnjaci smatraju da bi država mogla da primeni smanjenje akciza za 20 odsto kao jednu od mera.
Udeo državnih nameta u cenama dizela i benzina u Srbiji jedan je od najviših u regionu, ali i u poređenju sa pojedinim evropskim zemljama, pa proračun Danasa pokazuje da država ima i veći prostor za smanjenje akciza od 20 odsto.
Prema podacima sektora Evropske komisije za energetiku, udeo državnih nameta u cenama dizela u zemljama EU u januaru prošle godine bio je između 41 i 55 odsto, dok je za benzin iznosio od 45 do 63 odsto.
Najveći udeo državnih nameta u maloprodajnoj ceni dizela u EU imali su Italija i Irska (55 odsto), Slovenija i Malta (54 odsto), kao i Francuska, Belgija i Nemačka po 53 odsto.
Najniži udeo državnih dažbina kod dizela registrovan je u Estoniji (41 odsto), Bugarskoj (42 odsto), Švedskoj (43 odsto), Španiji (43 odsto), Kipru (44 odsto), Mađarskoj (54 odsto) i Luksemburgu (45 odsto).
Za benzin, najviši državni nameti bili su u Finskoj (63 odsto), a zatim u Nemačkoj (60 odsto), Irskoj (59 odsto), Italiji (59 odsto) i Grčkoj (59 odsto).
Najniži su bili u Bugarskoj (45 odsto), Mađarskoj (47 odsto), Švedskoj (47 odsto), Kipru (48 odsto), Španiji (48 odsto) i Poljskoj (48 odsto).
U poređenju sa zemljama iz regiona koje su u EU, Srbija je u tom trenutku imala viši udeo državnih nameta u ceni benzin od Bugarske, Mađarske, Hrvatske, Rumunije, jedino je Slovenija imala viši udeo od Srbije.
Kada je reč o benzinu, udeo državnih taksi u Srbiji bio je veći od onog u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumuniji, na istom nivou kao u Hrvatskoj i niži od onog u Sloveniji.
Napominjemo da su državne dažbine u Srbiji od januara prošle godine povećavane dva puta: prvi put u februaru 2025, a drugi put u februaru ove godine. U međuvremenu su nameti porasli i u drugim zemljama, ali uglavnom jednom, jer se u EU akcize obično usklađuju sa inflacijom u januaru svake godine.
