Prema izveštaju Gardijana, Crna Gora je najdalje odmakla u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Očekuje se da će do 2028. godine postati 28. članica, što je podstaklo trenutne članice da razmišljaju o zaštitnim mehanizmima za buduće članove.
U Briselu se smatra da bi Albanija mogla biti sledeća koja bi pristupila Uniji, iako postoje sumnje u njen napredak u borbi protiv organizovanog kriminala. Severna Makedonija, Kosovo i Bosna i Hercegovina suočavaju se sa unutrašnjim i spoljnim političkim izazovima.
Srbija, pod vođstvom autokratskog predsednika Aleksandra Vučića, se udaljava od EU. Vučić je pojačao pritisak na antivladine demonstrante i odbio da uskladi politiku Srbije sa evropskim sankcijama protiv Rusije.
Istraživač Faruk Bašić iz Briselskog instituta za geopolitiku ističe da region više nije periferno pitanje za EU, već strateški prioritet. Rat u Ukrajini je promenio shvatanje proširenja Evrope i hitnost tog procesa.
Gardijan navodi da lideri EU nisu saglasni oko načina na koji bi Ukrajina trebala postati članica. Nemački predlog o statusu pridruženog članstva naišao je na loš prijem u Kijevu i među nekim članicama EU.
Iako se put Ukrajine ka članstvu u EU smatra jedinstvenim, način na koji će se prema njoj postupati može uticati na zemlje Zapadnog Balkana. Savet EU je odobrio razgovore o ukidanju naknada za roming, što je deo šire strategije uključivanja regiona u jedinstveno tržište EU.
