Prema pisanju Korijere dela sera, u Evropi se razmatra ko bi mogao pregovarati s Moskvom. Najviše se pominje francuski predsednik Emanuel Makron, koji je naglasio potrebu za dijalogom s Rusijom. Takođe, u obzir dolaze bivša nemačka kancelarka Angela Merkel i nekadašnji italijanski premijer Mario Dragi.
Međutim, ponuda da bivši nemački kancelar Gerhard Šreder bude pregovarač se smatra neprihvatljivom. Visoka predstavnica EU, Kaja Kalas, izjavila je da je Šreder „moćan ruski lobista“. Predsednik Evropskog saveta, Antonio Košta, poručio je da razgovori s Putinom moraju biti vođeni u pravom trenutku.
Fajnenšel tajms izveštava o frustracijama evropskih prestonica zbog pregovora o okončanju rata u Ukrajini. Predsednik SAD, Donald Tramp, predvodi ove razgovore, a evropski lideri se pripremaju za moguće kontakte s Putinom. Mediji u EU smatraju da je važno razmotriti Putinovu poruku, uz napomenu da Kijev mora biti uključen u proces.
Korijere dela sera javlja da se u Briselu ponovo raspravlja o specijalnom izaslaniku za pregovore s Rusijom, što je zatražio Makron. Diplomatija EU još uvek nezvanično razmatra situaciju, s obzirom na neizvesnost u Kremlju oko obustave sukoba.
Šef italijanske diplomatije, Antonio Tajani, ocenjuje da je „blizu pameti“ da se mir mora postići pregovorima s neprijateljem. U medijima se iznose različite ocene o Putinovoj ponudi, a bečki list Kurir ukazuje na sličnost rata Rusija-Ukrajina s Prvim i Drugim svetskim ratom.
Finski list Kaiupalehti smatra da prvi vojni neuspesi Rusije ukazuju na promene. Popularnost Putina je na najnižem nivou od početka rata, a stanovništvo je zastrašeno. Ključno pitanje ostaje koliko se razočaranje oseća u političkoj eliti.
