U procenu troškova uključeni su iznosi za municiju, uništenu vojnu opremu i štete na vojnim bazama. Operativni troškovi koji su već planirani u okviru odbrambenog budžeta za fiskalnu 2026. godinu, koji premašuje jedan bilion dolara, nisu obuhvaćeni ovom analizom.
Pored Ministarstva odbrane, dodatne troškove su imale i druge savezne institucije, kao što su Ministarstvo za unutrašnju bezbednost i Ministarstvo za pitanja veterana. Ukupni troškovi ovih institucija iznose oko jedne milijarde dolara.
Prema analizi, američki potrošači su osetili posledice sukoba, pre svega kroz rast cena goriva. Prosečna cena galona benzina porasla je sa ispod tri na više od četiri dolara tokom većeg dela perioda.
Podaci Univerziteta Braun pokazuju da je prosečno domaćinstvo u SAD potrošilo više od 253 dolara dodatno u odnosu na scenario bez sukoba. Ovi troškovi dodatno opterećuju budžete domaćinstava.
Analitička kompanija Kpler procenjuje da je globalno tržište nafte tokom sukoba ostalo bez oko 1,15 milijardi barela. Ovo je doprinelo poremećajima u snabdevanju energentima i rastu inflacije.
Najnoviji ekonomski pokazatelji ukazuju da je godišnja inflacija u SAD premašila četiri odsto, prvi put u poslednje tri godine. Cene su rasle brže od prosečnih zarada, što je dodatno smanjilo realnu kupovnu moć domaćinstava. Analitičari upozoravaju da bi puni ekonomski efekti sukoba mogli da traju još nekoliko meseci.
