Oboren nacionalni rekord za najvišu junsku temperaturu u Velikoj Britaniji

Oboren nacionalni rekord za najvišu junsku temperaturu u Velikoj Britaniji

U Velikoj Britaniji oboren je rekord za najvišu junsku temperaturu. U Vigonholtu je izmereno 35,8 stepeni Celzijusa, čime je nadmašen prethodni rekord. Škotska je takođe zabeležila najtopliji dan ove godine.

U Velikoj Britaniji, u mestu Vigonholt, zabeležena je najviša junsku temperatura od 35,8 stepeni Celzijusa. Ovaj rezultat nadmašuje prethodni rekord od 35,6 stepeni, koji je postavljen 1976. godine tokom toplotnog talasa u Sautemptonu. Škotska je takođe imala najtopliji dan ove godine, sa temperaturama u Aberdinu koje su dostigle 29,4 stepena.

Francuska je najteže pogođena, sa crvenim meteoalarmom koji obuhvata 72 od 96 departmana. Meteorološka služba je izvestila o „izuzetno visokim“ temperaturama tokom dana i noći. U utorak je zabeležen najtopliji dan u Francuskoj od 1947. godine, nakon najtoplije noći ikada.

Posledice ovih vrućina su već vidljive, sa hiljadama zatvorenih škola i otkazanim železničkim linijama. Radnici se suočavaju sa teškim uslovima, a jedan radnik iz Pariza je istakao da je situacija postala nepodnošljiva.

Španija je takođe oborila klimatske rekorde, sa najvišom prosečnom dnevnom temperaturom za jun od 1950. godine. Iako se očekuje blago osveženje, Baskija ostaje pod crvenim upozorenjem, dok su u Bilbau prognozirane temperature od oko 39 stepeni.

U Italiji, 16 gradova, uključujući Rim, bilo je pod crvenim alarmom, a temperature su dostigle 38 stepeni. U regionu Lacio uvedena je zabrana rada na otvorenom za građevinske radnike tokom najtoplijih sati.

U Holandiji, 24. jun 2026. godine postao je najtopliji dan od početka merenja 1901. godine, sa temperaturom od 32,8 stepeni u De Biltu. Ekstremne vrućine dovele su do otkazivanja događaja, uključujući skup na Londonskoj školi ekonomije.

Generalni direktor Svetske zdravstvene organizacije upozorio je na opasnosti koje donose ekstremni vremenski događaji. Naglasio je da temperature u Evropi rastu brže od globalnog proseka, što povećava rizik od budućih toplotnih talasa. Potrebna su veća ulaganja u zdravstvene sisteme i brže sprovođenje mera za ublažavanje klimatskih promena.