Gradska većnica Varšave: Pola miliona ljudi protestuje protiv poljske desničarske vlade

Gradska većnica Varšave: Pola miliona ljudi protestuje protiv poljske desničarske vlade

Ogroman antivladin marš održan je u glavnom gradu Poljske u nedelju, a građani su putovali iz cele zemlje da bi izrazili svoj bes na desničarsku administraciju koja je narušila demokratske norme i stvorila strah da nacija sledi Mađarsku a Turska na putu ka autokratiji.

Lokalna vlada u Varšavi procenjuje da se 500.000 ljudi pridružilo maršu, koji je predvodila opoziciona stranka kojoj pripada gradonačelnik grada Rafal Tržaskovski. Tu cifru nije bilo moguće proveriti.

Velike mase okupile su se u Krakovu i drugim gradovima širom zemlje od 38 miliona, pokazujući frustraciju vladom koju kritičari optužuju za kršenje ustava i narušavanje osnovnih prava u Poljskoj, zemlji koja je dugo slavljena kao model mirnih i demokratskih promena.

Bivši predsednik Leh Valensa, lider pokreta Solidarnost koji je odigrao istorijsku ulogu u rušenju komunizma u Poljskoj, stajao je na bini sa liderom opozicione stranke Građanska platforma, bivšim poljskim premijerom Donaldom Tuskom.

Publika je navijala za dvojicu muškaraca, koje vladajuća stranka Pravo i pravda predvodi Jaroslav Kaczinski, obojicu vređa, a povremeno je skandirala „Demokratija!“ i „Ustav!“

Tusk je pozvao Poljake da marširaju s njim zarad budućnosti nacije – poruka koja je odjeknula za Radeka Tušinskog (49), koji se okupio sa svojom ženom i dvoje male dece. Na njihova kolica za bebe bio je pričvršćen ručno rađen natpis „Ne mogu da odustanem od slobode“.

Tuskinski je rekao da brine zbog puzajućeg povratka autoritarnog sistema sličnog onome što se seća iz svog detinjstva.

„Želimo slobodnu zemlju za našu decu“, rekao je on.

Pristalice marša upozorile su da bi izbori mogli biti poslednja šansa nacije da zaustavi eroziju demokratije pod vladajućom strankom Pravo i pravda, usred sve većeg straha da jesenji izbori možda neće biti fer.

Na vlasti od 2015. godine, Zakon i pravda su pronašli popularnu formulu, kombinujući veću socijalnu potrošnju sa socijalno konzervativnom politikom i podrškom crkvi u pretežno katoličkoj naciji.

Međutim, kritičari su godinama upozoravali da stranka poništava mnoga dostignuća postignuta otkako je Poljska izašla iz komunističke vladavine 1989. godine.

Čak je i vlada Sjedinjenih Država intervenisala u trenucima kada je smatrala da vlada narušava slobodu štampe i akademske slobode u oblasti istraživanja Holokausta.

Kritičari uglavnom ukazuju na partijsko preuzimanje pravosuđa i medija korak po korak. Koristi državne medije za žestoku propagandu da ocrni protivnike. Pravo i pravda su takođe iskoristili animozitet prema manjinama, posebno LGBTK+ osobama, čiju borbu za prava partija prikazuje kao pretnju porodicama i nacionalnom identitetu. Smanjivanje prava na abortus izazvalo je masovne proteste.

Kritičari strahuju da bi ta stranka na kraju mogla primorati zemlju da napusti Evropsku uniju, 27-članu uniju zasnovanu na demokratskim idealima.

Učesnici marta nosili su zastave EU i Poljske, a neki su držali i zastave duginih boja.

Neki su takođe izrazili ljutnju zbog dvocifrene inflacije u okrugu. Vlada krivi ruski rat u Ukrajini i pandemiju COVID-19, ali ekonomisti kažu da je njena politika potrošnje ubrzala rast cena.

Barbara Dec, 26, i njena baka napustile su svoj rodni grad Zielonu Goru u 4:30 ujutro i putovale sedam sati autobusom koji je organizovala Građanska platforma u znak protesta. Planirali su da se vrate kući odmah nakon varšavskog događaja.

Dec je podigao kartonski natpis na kome je pisalo: „Bojim se da imam decu u Poljskoj.

„Žene su izgubile pravo na abortus čak i kada je fetus neizlečivo bolestan, a neke žene su umrle“, objasnila je ona. „I takođe se bojim da ne bih mogao finansijski da se snađem.“

Marš je održan na 34. godišnjicu prvih delimično slobodnih izbora, demokratskog iskora u rušenju komunizma širom istočne Evrope. To je viđeno kao test za Tuskovu Građansku platformu, centrističku i proevropsku stranku koja je u anketama zaostajala iza Zakona i pravde.

Međutim, čini se da je usvajanje kontroverznog zakona prošlog meseca mobilisalo veću podršku Tusku. Očekuje se da će Poljska održati opšte izbore u oktobru, iako datum još nije određen.

Zakon dozvoljava stvaranje komisije za istraživanje ruskog uticaja u Poljskoj. Kritičari tvrde da bi komisija imala neustavna ovlašćenja, uključujući mogućnost da isključi zvaničnike iz javnog života na deceniju. Oni strahuju da će to iskoristiti vladajuća stranka da ukloni Tuska i druge protivnike iz javnog života.

Usred galama u Poljskoj i kritika iz SAD i EU, predsednik Andžej Duda, koji je potpisao zakon 29. maja, predložio je u petak izmene i dopune zakona. U međuvremenu, zakon će stupiti na snagu bez garancija da će poslanici u parlamentu oslabiti ovlašćenja komisije.

Neki Poljaci kažu da bi to moglo da liči na istrage Džozefa Makartija, američkog senatora čija je antikomunistička kampanja ranih 1950-ih dovela do histerije i političkog progona.

Taj strah je potcrtan prošlog vikenda kada je Kačinjskog, lidera vladajuće stranke, novinarka pitala da li još ima poverenja u ministra odbrane u vezi sa ruskom raketom koja je pala u Poljskoj u decembru.

„Primoran sam… da vas posmatram kao predstavnika Kremlja“, odgovorio je on. „Zato što samo Kremlj želi da ovaj čovek prestane da bude ministar nacionalne odbrane.

Grupa za slobodu štampe Reporteri bez granica izrazila je zabrinutost da bi komisija mogla da se koristi za „lova na veštice protiv novinara“ i da bi „mogla da posluži kao novo oružje za ovu vrstu napada, u kojem se sumnja u poštenje novinara u pokušaj da ukalja njihovu reputaciju.“

Tusk, koji je takođe bivši predsednik Saveta EU, pozvao je na marš pre nekoliko nedelja, pozivajući ljude da demonstriraju „protiv visokih cena, krađe i laži, za slobodne izbore i demokratsku, evropsku Poljsku“.

U početku su neke opozicione ličnosti planirale da se drže podalje. Ali nakon što je Duda potpisao zakon, drugi opozicioni lideri su najavili da će im se pridružiti.

Pravo i pravda pokušali su da obeshrabre učešće u maršu video spotom koji je koristio Aušvic kao temu – što je izazvalo kritike državnog muzeja koji čuva mesto nacističkog nemačkog logora smrti.