Zapadna Evropa zabeležila je najtopliji jun otkako postoje merenja, potvrdili su u četvrtak naučnici iz službe EU za klimatske promene Kopernikus.
Krajem meseca Zapadnu Evropu je pogodio snažan toplotni talas koji je oborio temperaturne rekorde, poremetio snabdevanje električnom energijom i doveo do zatvaranja škola.
Jun je ujedno bio drugi najtopliji u svetu otkako postoje merenja, a površina svetskih mora zabeležila je najviše junske temperature u istoriji merenja, navodi se u mesečnom izveštaju Kopernikusa.
Prosečna temperatura u Zapadnoj Evropi prošlog meseca iznosila je 20,74 stepena Celzijusovih, što je više od tri stepena iznad proseka za jun u periodu od 1991. do 2020. godine.
Kopernikus zapadnom Evropom smatra područje koje obuhvata Španiju i Ujedinjeno Kraljevstvo, te se proteže prema istoku do Italije, Nemačke i delova Austrije.
Region su u poslednja tri meseca pogodila čak tri intenzivna toplotna talasa, a Španija i Portugal i ove su nedelje ponovo zahvaćeni ekstremnim vrućinama.
„Jun 2026. pokazao je koliko se duboko klima menja“, izjavila je naučnica Samanta Burges.
„Posledice su sve intenzivniji toplotni talasi, trajno zagrejani okeani, kao i rastući rizici za ljude, eko sisteme i infrastrukturu širom Evrope i sveta“, dodala je.
Nacionalne vlasti izvestile su o više od 4.700 prekomernih smrtnih slučajeva tokom junskog toplotnog talasa u Francuskoj, Belgiji, Španiji i Holandiji, a ukupan broj u ostalim evropskim državama verovatno je i veći. Ekstremne vrućine takođe su podstakle šumske požare na Pirinejskom poluostrvu i u Francuskoj, te dodatno pogoršale sušu.
Prema podacima Svetske meteorološke organizacije, emisije gasova staklene bašte, ponajpre nastale sagorevanjem uglja, nafte i gasa, povećale su prosečnu temperaturu planete za oko 1,4 stepena u odnosu na predindustrijski period 19. veka.
Zbog toga toplotni talasi danas dosežu još više temperaturne vrhunce.
„Povezanost toplotnih talasa i globalnog zagrevanja gotovo je potpuno jasna: što je planeta toplija, toplotni talasi biće češći i intenzivniji“, rekao je Džeri Rogelj s londonskog Imperial koledža.
Na globalnom nivou Kopernikus navodi da su rekordno visokim temperaturama površine mora u junu doprineli i drugi faktori, uključujući razvoj snažnog vremenskog fenomena El Ninjo u Tihom okeanu.
Naučnici ističu da El Ninjo nije imao značajnu ulogu u evropskom toplotnom talasu, dok su klimatske promene jasno doprinele njegovoj jačini.
Kopernikus vodi temperaturne podatke od 1940. godine, a oni se upoređuju s globalnim klimatskim zapisima koji dosežu do 1850. godine.
