Dok se političari i birokratija u Briselu svađaju, privredu Evropske unije sve više ujedinjuje trend „ključ u bravu“. Slike zaključanih kapija sa natpisom „Zatvoreno zbog bankrota“ šire se na zajedničkom evropskom tržištu, bilo da je reč o velikim industrijskim centrima ili manjim mestima. Prema izveštaju međunarodne kreditne agencije Creditreform, broj stečajeva u Zapadnoj Evropi je rapidno porastao tokom poslednjih pet godina i nastaviće da raste i u 2026. godini.
Isti izvor navodi da je rast bankrotstava bio posebno izražen u Grčkoj (42,5%), Irskoj (32%) i Holandiji (31,7%), a potom u Nemačkoj (22,5%), Francuskoj (17,4%) i Italiji (8,9%). Uočljivo je da je trenutni broj zatvorenih firmi znatno veći u poređenju sa 2019. godinom, pre pandemije i perioda „kriza na krizu“.
Preduzeća nemaju vremena da „predahnu“ niti da počnu da se oporavljaju u situaciji kada se politički i ekonomski potresi u svetu neprekidno komplikuju. Građevinska industrija je najteže pogođena, gde broj stečajeva raste već duži period, a 2024. je bio veći za 15,4 odsto. Trenutno, jedna od pet zatvorenih firmi u Zapadnoj Evropi je poslovala u ovoj delatnosti.
Pomenuta analiza pokazuje da što je firma manja, to je muka veća. Mala i srednja preduzeća, koja često imaju vrlo ograničene finansijske rezerve, posebno su pogođena. Preko polovine firmi u ovom sektoru beleži pad prodaje, a mnogi odustaju od investicija jer ne znaju šta će biti sutra.
Odgovori na pitanje koji problemi najviše koče poslovanje ukazuju da preduzetnicima teže pada birokratija u sopstvenoj zemlji nego američke carine. Čak 94 odsto ispitanika ističe da troše više od trećine radnog vremena na birokratske procedure i pisanje raznih izveštaja koje zakonodavci neprekidno gomilaju.
Nemačka će verovatno oboriti rekord broja bankrotstava već ove godine, a posledice su najteže kada neka od velikih kompanija bankrotira, jer povlači značajan broj malih dobavljača. Ovakav trend posebno zabrinjava kod srednjih preduzeća koja čine okosnicu nemačke privrede.
