Prema izveštaju nemačke televizije ARD, Kipar je 2. marta razmatrao aktiviranje klauzule o obaveznoj uzajamnoj pomoći nakon napada iranskih dronova. Iako nije zvanično aktiviran Član 42, Stav 7, Hristodulis je naglasio potrebu za hitnom pripremom EU za vanredne situacije.
Tagesšau podseća da su evropske zemlje do sada oslanjale na Član 5 NATO, koji takođe obavezuje članice na uzajamnu pomoć. Međutim, sumnje su se pojavile u vezi sa brzinom reakcije američkog predsednika Donalda Trampa. Predsednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen, zatražila je oživljavanje klauzule o uzajamnoj podršci.
Na sastanku u Briselu 12. marta, predstavnici EU razgovarali su o Članu 42.7. Visoki zvaničnik EU je naglasio važnost funkcionalne klauzule kako bi Unija bila verodostojnija u slučaju napada. Ipak, Irska i Malta izrazile su ozbiljne sumnje u operacionalizaciju ove klauzule.
Nasuprot skepticima, Francuska, Španija, Holandija, Nemačka i Austrija vrše pritisak za ozbiljno shvatanje klauzule. Diskusija je otkrila značajne razlike u mišljenju, a jedan nemački diplomata je izrazio zabrinutost zbog sposobnosti EU da reaguje na geopolitičke izazove.
Ambasadorka Švedske u Nemačkoj, Veronika Vand-Danijelson, predložila je dvostruko rešenje. Ona smatra da bi Član 42.7 mogao da se koristi za civilne i hibridne pretnje, dok bi NATO ostao zadužen za klasičnu vojnu odbranu. Vand-Danijelson je naglasila da ne treba čekati sve članice EU, već da treba formirati koaliciju voljnih.
