Na video-samitu evropskih lidera razgovaralo se o bezbednosti dece na internetu. Inicijative za ograničenje pristupa društvenim mrežama za mlađe od 15 godina postaju sve prisutnije. Učesnici su se složili da prekomerno korišćenje društvenih mreža negativno utiče na decu.
Francuski predsednik Emanuel Makron bio je domaćin video-samita na kojem su učestvovali evropski lideri i predstavnici Evropske komisije. Tema sastanka bila je zaštita dece na internetu, sa posebnim fokusom na koordinaciju različitih inicijativa za poboljšanje bezbednosti. Dopisnik RTS-a iz Brisela, Dušan Gajić, ističe da se razmatra ograničenje pristupa društvenim mrežama za mlađe od 15 ili 16 godina.
Na samitu su učestvovale Francuska, Španija, Grčka i još deset zemalja članica EU. Gajić naglašava da se pojavljuje sve veći konsenzus o negativnom uticaju prekomernog korišćenja društvenih mreža na psihološki i mentalni razvoj dece. Takođe, pominje se problem zavisničkog dizajna društvenih mreža.
Jedno od ključnih pitanja ostaje kako tehnički sprovesti ove inicijative i uskladiti pravila među zemljama članicama. Ursula fon der Lajen, predsednica Evropske komisije, upozorava na rastuće vreme koje deca provode pred ekranima, što može dovesti do izloženosti štetnom sadržaju i zlostavljanju. Ona naglašava da je odgovornost roditelja da zaštite svoju decu.
Evropska komisija je predstavila aplikaciju koja bi trebala da omogući kontrolu pristupa internetu za decu. Planira se korišćenje ličnih dokumenata i tehnologije prepoznavanja lica prilikom registracije na platformama. Gajić dodaje da će ovo rešenje pomoći u onemogućavanju pristupa sadržajima za odrasle.
Edukatorka Katarina Jonev ističe potrebu za oprezom u vezi sa ovom temom. Iako su usvojeni određeni akti, ona naglašava da oni još nisu obavezujući i postavljaju dodatna pitanja o zaštiti podataka. Jonev se pita kako će se regulisati anonimnost na internetu i kako će se definisati uzrast dece.
Prema njenim rečima, uspeh ovih mera zavisi od saradnje sa tehnološkim gigantima. Jonev upozorava da bez podrške kompanija kao što su Meta, TikTok i Snapčat, inicijative mogu propasti. Kao primer navodi Australiju koja je uvela zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina.
Na kraju, Jonev naglašava da su i zabrane i edukacija važni, ali da roditelji igraju ključnu ulogu u digitalnom vaspitanju. Zabrane često nemaju željeni efekat, dok osvešćena deca znaju kako da se zaštite. Ona poziva na odgovornu ulogu roditelja u vođenju svoje dece kroz virtuelni svet.
