Evropska unija se suočava sa ozbiljnim ekonomskim posledicama zbog rata između Amerike i Izraela protiv Irana. Troškovi su dostigli gotovo 500 miliona evra dnevno, što se direktno odražava na rast cena goriva na pumpama. Ova situacija dodatno podstiče zabrinutost o mogućim nestašicama goriva, posebno za avione.
Predsednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen, naglasila je potrebu za učenjem iz prethodnih kriza, poput one iz 2022. godine, kada je Rusija iskoristila svoju energetsku moć da destabilizuje podršku EU Ukrajini. Ona je upozorila da je više od 350 milijardi evra potrošeno na neefikasne mere koje su negativno uticale na finansije država članica.
Fon der Lajen je apelovala na članice EU da ne ponove iste greške i da podršku usmere tamo gde je najpotrebnija. Kako je Evropa smanjila zavisnost od ruskih energenata, sada je ključno da se okrene obnovljivim izvorima energije, kao što su vetroelektrane i solarne elektrane, kao i nuklearnoj energiji.
Ona je istakla da prekomerna zavisnost od uvoznih fosilnih goriva čini Evropu preosetljivom na globalne krize. Od početka ruske agresije na Ukrajinu, uvoz ruskog gasa u EU je drastično smanjen, dok su sankcije dovele do potpunog prekida uvoza uglja.
Fon der Lajen je naglasila da bi uticaj rata u Iranu mogao trajati mesecima, pa čak i godinama. Put ka energetskoj nezavisnosti leži u razvoju čiste i ekonomski isplative domaće energije, uključujući obnovljive i nuklearne izvore.
Evropski komesar za energetiku, Dan Jergensen, upozorio je na ozbiljnost trenutne krize, upoređujući je sa krizama iz 1973. i 2022. godine. On je naglasio da Evropa mora zauzeti defanzivan stav, jer ima malo kontrole nad situacijom na Bliskom istoku.
