Vlasti u Prištini su započele primenu Zakona o strancima i vozilima. Srbima na Kosovu i Metohiji dat je rok od tri meseca za dobijanje lokalnih dokumenata. Građanima centralne Srbije biće izdavane privremene dozvole za boravak.
U ponedeljak je počelo prijavljivanje za lokalna lična dokumenta za Srbe koji rade u južnoj srpskoj pokrajini, kao i za one van Kosova i Metohije. Prema rečima Milice Andrić Rakić iz Nove društvene inicijative, građani koji su podnosili zahteve dobijaju istu listu dokumenata kao ranije.
„Jedina novina je da sada mogu da apliciraju sa srpskom ličnom kartom i da ne moraju da idu u Prištinu, već to mogu da urade u lokalnim samoupravama. Sve ostalo je praktično isto“, izjavila je Andrić Rakićeva za RTS.
Ona dodaje da postoje nelogičnosti, kao što je zahtev za uverenje da nisu osuđivani na teritoriji KiM, iako taj dokument ne mogu dobiti bez ličnih dokumenata koje izdaje Priština. Poseban problem predstavljaju hiljade ljudi koji godinama ne mogu da regulišu svoj status.
Bez kosovskih dokumenata, njihova srpska dokumenta se smatraju nevažećim, što im onemogućava otvaranje računa u banci, zapošljavanje ili upisivanje imovine. „To su ljudi koji su praktično u potpunoj pravnoj i ekonomskoj blokadi“, ističe Andrić Rakićeva.
Iako lokalne institucije tvrde da čekaju instrukcije, u praksi se pojavljuju različita tumačenja pravila. Službenici najavljuju moguća izuzeća i alternativna rešenja, što dodatno unosi konfuziju među građane.
Kadrovski kapaciteti lokalnih administracija predstavljaju dodatni izazov. Nakon odlazaka zaposlenih 2022. godine, postoji bojazan da službenici neće moći da obrade veliki broj zahteva u predviđenom roku. „Radi se o više hiljada ljudi i biće veoma teško da se ceo proces završi u roku od tri meseca“, ocenjuje Andrić Rakić.
Iako je rok za završetak procesa postavljen do 16. juna, Andrić Rakićeva sumnja da će biti ispoštovan. Interesovanje građana će rasti, a procedura zahteva vreme i dodatna pojašnjenja. Evropska unija pažljivo prati sprovođenje procesa, što bi moglo dovesti do pojednostavljivanja procedura.
„Nadam se da je ovo početna zbrka između centralnih i lokalnih vlasti i da će se stvari rešavati“, ističe Andrić Rakićeva. Pored administrativnih pitanja, proces otvara i šire teme, uključujući budućnost srpskih institucija u obrazovanju i zdravstvu.
Dok vlasti u Prištini govore o integraciji, u Ohridskom sporazumu se pominje model po kojem bi srpske institucije imale status posebnih, formalno privatnih ustanova. Kako će to rešenje izgledati u praksi, ostaje da se vidi.
Andrić Rakićeva naglašava da premijer Aljbin Kurti govori o integraciji srpskog zdravstva i školstva. „Smatram da srpska strana treba da priča o legalizaciji tih institucija, imajući u vidu istoriju onoga što se dešavalo“, zaključuje Milica Rakić Andrić.
