Ostavka visokog predstavnika Kristijana Šmita izazvala različite reakcije u Bosni i Hercegovini

Ostavka visokog predstavnika Kristijana Šmita izazvala različite reakcije u Bosni i Hercegovini

U saopštenju OHR potvrđena je ostavka visokog predstavnika za BiH, Kristijana Šmita. Njegov mandat je obeležen napretkom u institucijama, ali reakcije na ostavku variraju. U Republici Srpskoj, Šmitova ostavka se doživljava kao pobeda, dok u Federaciji BiH nema značajnijih reakcija.

Kristijan Šmit je podneo ostavku iz ličnih razloga, naglašavajući važnost međunarodne zajednice za stabilnost Bosne i Hercegovine. Tokom njegovog mandata, postignut je značajan napredak u funkcionalnosti institucija, kako se navodi u saopštenju OHR. Ipak, dok u Federaciji BiH nema većih reakcija, u Republici Srpskoj je situacija drugačija.

Milorad Dodik je na društvenoj mreži Iks povezao Šmitovu ostavku sa pesmom „Padaj silo i nepravdo“. Predsednik Skupštine RS, Nenad Stevandić, smatra da je Šmitova ostavka „jedna od pobeda Republike Srpske“. Ovakve reakcije ukazuju na različite percepcije njegovog mandata među političkim akterima.

Profesor dr Sead Turčalo sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu smatra da je ostavka rezultat pritisaka nove američke administracije. On ističe da je Šmit tokom svog mandata bio pod uticajem SAD, a sada odlazi pod istim tim pritiscima. Turčalo dodaje da je ključni problem što Šmit nije uspeo da se nametne kao evropski visoki predstavnik.

Šmitov mandat je ocenjen kao „paradoksalan“, a Turčalo smatra da za njim neće biti previše žaljenja među političarima u BiH. Iako je koristio Bonska ovlašćenja i intervenisao u izborni sistem, njegov pristup nije bio dovoljno odlučan. Šmit je, prema Turčalu, oživeo kancelariju visokog predstavnika, ali je uveo i nove prakse.

Jedan od ključnih trenutaka njegovog mandata bila je odluka o stavljanju Ustava Federacije BiH van snage na 24 sata. Ova odluka nije imala presedan u istoriji međunarodne zajednice u BiH. U Republici Srpskoj, politički akteri to vide kao svoju pobedu, dok druge opcije reaguju indolentno.

Sada se postavlja pitanje ko će biti njegov naslednik, a novi kandidat treba da bude prihvatljiv i Moskvi i Vašingtonu. Turčalo naglašava da nova borba oko visokog predstavnika predstavlja borbu za političku kontrolu institucija. Šmit je delovao taktički, ali je uspeo da nametne stratešku transformaciju, što će ostati njegovo nasleđe.