Prema navodima Financial Times-a, kompanije u vlasništvu 13 pojedinaca bliskih Orbanovoj vladi obezbedile su više od 28 milijardi evra kroz državne tendere između 2010. i 2025. godine. Ovaj iznos predstavlja dramatičan rast u poređenju sa prethodnim petogodišnjim periodom, kada su isti akteri zarađivali u proseku svega 608 miliona evra godišnje.
U tom periodu, ove kompanije su imale koristi od oko 14 odsto svih sredstava iz javnih tendera u Mađarskoj, dok je pre 2010. taj udeo iznosio samo jedan odsto. Jedna od ključnih figura u ovoj mreži je Lorinc Mesaroš, prijatelj iz detinjstva Viktora Orbana, koji je zahvaljujući državnim ugovorima postao najbogatiji čovek u Mađarskoj.
Mreža uključuje i Lasla Sija, vlasnika kompanije Duna Aszfalt, koja je dobila ugovore vredne milijarde evra. Još jedno važno ime je Ištvan Tiborc, zet premijera, koji je takođe izgradio značajno bogatstvo, delimično kroz poslove sa državom.
Osobe poput Ištvana Garančija i Đule Balašija takođe se smatraju delom ovog ekonomskog sistema koji je tesno povezan sa političkom moći. Ekonomski model koji promoviše Viktor Orban, poznat kao „Sistem nacionalne saradnje“ (NER), ima za cilj da ujedini interese države i privatnog sektora, ali kritičari ga opisuju kao oblik klijentelizma.
Ekonomski analitičar Ištvan Janoš Tot, direktor Centra za istraživanje korupcije u Budimpešti, nazvao je ovaj sistem „kleptokratijom“, tvrdeći da se javna sredstva koriste za bogaćenje elite povezane sa vladom. Izveštaj ukazuje na to da kompanije povezane sa politikom imaju znatno veće šanse da dobiju tendere bez konkurencije.
U periodu 2024–2025, oko 69 odsto njihovih ugovora dodeljeno je u postupcima u kojima je postojala samo jedna ponuda. Ovaj fenomen izazvao je zabrinutost i u Evropskoj uniji, koja je 2022. godine ukinula blokadu oko 27 milijardi evra sredstava za Mađarsku zbog sumnji na korupciju i nepravilnosti u tenderima.
Mađarska vlada i Viktor Orban dosledno negiraju optužbe za korupciju. Duna Aszfalt je saopštila da je njen uspeh rezultat iskustva i kvaliteta rada, naglašavajući da je dobijala konkurentske tendere protiv međunarodnih kompanija. U međuvremenu, Ištvan Tiborc je naveo da od 2015. izbegava učešće u javnim tenderima, nakon ranijih istraga evropskih institucija.
