Kompleks Fordo izaziva sumnje o svojoj pravoj nameni i dubini

Kompleks Fordo izaziva sumnje o svojoj pravoj nameni i dubini

Ovaj kompleks, izgrađen blizu svetog grada Koma, postao je poznat 2009. godine. Njegove glavne hale su 80 do 90 metara ispod površine, što otežava napade. Iran tvrdi da je njegov nuklearni program mirnodopski, ali Fordo ostaje u centru međunarodne zabrinutosti.

Ovaj tajanstveni i strogo čuvani kompleks, izgrađen blizu svetog grada Koma, izaziva sumnje u vezi sa svojom pravom namenom i veličinom otkako je postao poznat javnosti 2009. godine. Velik deo informacija o njemu potiče iz arhive iranskih dokumenata koje je ukrala izraelska obaveštajna služba, piše CNN. Njegove glavne hale nalaze se, prema procenama, 80 do 90 metara ispod površine, što čini uništavanje postrojenja iz vazduha gotovo nemogućim zadatkom.

Dok se iransko rukovodstvo suočava sa izraelskim udarima, analitičari smatraju da bi Iran mogao ubrzano da pretvori obogaćene zalihe uranijuma u nuklearnu bombu. Izrael je nedavno ciljao ovo postrojenje, ali prema Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), do sada nije uspeo da ga ozbiljnije ošteti. Teheran tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo u mirnodopske svrhe, ali Fordo ostaje „u centru međunarodne zabrinutosti“.

Bivši američki predsednik Barak Obama izjavio je 2009. godine da veličina i konfiguracija ovog postrojenja nisu u skladu sa mirnodopskim programom. Iran je, neposredno pre otkrića, obavestio IAEA o nameri da gradi novo postrojenje za obogaćivanje goriva, dok su radovi na Fordou već trajali godinama. Iran se brani od optužbi, ali osuda čak i od strane saveznika Rusije ostavlja Teheran sa malo prostora za manevar.

Satelitski snimci pokazuju da su radovi na Fordou počeli najmanje 2004. godine, a IAEA poseduje dokaze još iz 2002. godine. Fordo je projekat započet tokom „ubrzanog nuklearnog oružanog programa“ ranih 2000-ih, a početkom 2009. godine već je bila izgrađena velika pomoćna struktura. Iran je IAEA objasnio da je postrojenje pod zemljom izgrađeno zbog pretećih vojnih napada.

Opasnost koju je postrojenje predstavljalo ublažena je sporazumom JCPOA, koji je zahtevao uklanjanje dve trećine centrifuga. Taj proces je preokrenut kada je predsednik Tramp 2018. povukao SAD iz sporazuma. Godine 2018, premijer Netanjahu je predstavio detalje iz dokumenata koje je izraelska obaveštajna služba zaplenila, uključujući planove za proizvodnju uranijuma za nuklearno oružje.

IAEA je u maju 2025. izvestila da Iran obogaćuje uranijum do 60 odsto u Fordou, što je izazvalo novu zabrinutost. Olbrajt je izjavio da je obogaćivanje do 60 odsto korak koji nema drugo objašnjenje osim pripreme za proizvodnju nuklearnog oružja. Fordo je ključna meta izraelskih pokušaja da uništi iranski nuklearni program, ali ostaje pitanje da li je to uopšte izvodljivo.

Izraelski ambasador u SAD izjavio je da je SAD jedina zemlja koja poseduje bombu sposobnu da pogodi Fordo. Čak i ta bomba zahteva više preciznih pogodaka da bi oštetila postrojenje. Drugi analitičari smatraju da bi za uspešan napad bilo potrebno više uzastopnih udara. Olbrajt veruje da Izrael može uništiti ulaze u tunele i ventilacioni sistem, čime bi rad postrojenja bio onemogućen mesecima.