Sudija blokira Bajdenove administrativne direktive o transrodnim sportistima

Sudija blokira Bajdenove administrativne direktive o transrodnim sportistima

Savezni sudija u Tenesiju privremeno je blokirao direktive Bajdenove administracije koje dozvoljavaju transrodnim radnicima i studentima da koriste kupatila i svlačionice i pridruže se sportskim timovima koji odgovaraju njihovom rodnom identitetu.

Sudija Čarls Ečli mlađi iz istočnog okruga Tenesija presudio je u petak da će direktive administracije onemogućiti nekim državama da sprovode sopstvene zakone o učešću transrodnih sportista u sportovima za devojčice i pristupu kupatilima.

Koalicija od 20 republikanskih državnih tužilaca pokrenula je prošle godine tužbu protiv savezne vlade, uz napomenu da će izgubiti značajna federalna sredstva jer su Bajdenove direktive u suprotnosti sa njihovim državnim zakonima.

Ečli se složio sa tim, napisavši u svom nalogu da države „ne mogu da nastave da regulišu u skladu sa svojim državnim zakonima dok istovremeno poštuju uputstva optuženih“.

Generalni tužilac Oklahome Džon O’Konor, jedan od tužilaca, rekao je u pisanoj izjavi u subotu da je Ačlijeva naredba „velika pobeda za ženske sportove i za privatnost i bezbednost devojčica i žena u njihovim školskim kupatilima i svlačionicama“.

Ministarstvo pravde, Odeljenje za obrazovanje i Komisija za jednake mogućnosti zapošljavanja imenovani su kao tuženi u tužbi. Niko nije odmah odgovorio na zahteve za komentar u subotu. Njih trojica su ranije tražili da Ečli odbije tužbu država, što je sudija odbio u svojoj presudi u petak.

Koalicija republikanskih država tvrdila je da su direktive Bajdenove administracije nepropisno proširene na presudu Vrhovnog suda SAD iz 2020. kojom je proširena antidiskriminacijska zaštita na transrodne radnike.

Vrhovni sud u predmetu Bostock protiv okruga Klejton rekao je da poslodavci ne mogu da otpuste radnike zbog njihovog rodnog identiteta ili seksualnosti. Sudije su izričito odbile da odluče da li se presuda odnosi na kupatila i svlačionice odvojene po polu.

Vrhovni sud u Bostoku je smatrao da se zabrana polne diskriminacije na radnom mestu u naslovu VII Zakona o građanskim pravima iz 1964. proširila na pristrasnost zasnovanu na seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu.

Odeljenje za obrazovanje u svojim smernicama koje je izdato prošle godine zaključilo je da se Bostok takođe primenjuje u školama, pošto je naslov IKS, koji zabranjuje polnu pristrasnost u obrazovnim programima koji se finansiraju iz federalnog budžeta, pozajmio jezik iz naslova VII.

Odeljenje je, na primer, saopštilo da bi sprečavanje transrodne srednjoškolke da koristi toalet za devojčice ili isprobavanje u navijačkom timu za devojčice predstavljalo kršenje naslova IKS.

Ečli se u petak složio sa državama, napisavši u svojoj presudi da je Vrhovni sud u Bostoku „izričito odbio da odluči da li ‘polu odvojena kupatila, svlačionice i pravila oblačenja’ krše Glav VII“.