Grčka, Litvanija i Poljska su među zemljama koje najviše uvoze naftu i gas iz Bliskog istoka. Grčka prednjači sa 36 odsto, dok Srbija ima 29 odsto. Italija i Albanija su 2024. godine iz zemalja Persijskog Golfa uvezle po 22 odsto energenata, a Francuska oko 18 odsto.
Na dnu tabele su Estonija i Severna Makedonija sa po dva odsto, dok Hrvatska i Švajcarska imaju po jedan odsto. Bosna i Hercegovina i Slovačka beleže manje od jedan odsto u ukupnom uvozu. Ove podatke je objavio američki Njujork tajms, oslanjajući se na portal „Obzervatori of ikonomic kompleksiti“.
Azijske zemlje su mnogo više zavisne od uvoza energenata kroz blokirani Ormuski moreuz. Pakistan prednjači sa 81 odsto, dok Japan, Tajland, Južna Koreja i Indija takođe imaju visoke udelima. Indija uvozi polovinu svojih energenata iz regiona Ormuskog zaliva.
Kriza može ozbiljno pogoditi afričke zemlje, kao što su Sejšeli, koji su do sada uvozili čak 98 odsto energije iz Persijskog zaliva. U Mauritaniji, Ugandi, Mauricijusu i Keniji bliskoistočna nafta igra ključnu ulogu. Nasuprot tome, Nigerija, bogata naftom, tradicionalno uvozi malo energenata iz zalivskih zemalja.
Ako kriza potraje, afričke zemlje bi mogle da se suoče sa nestašicom nafte i veštačkog đubriva, jer zemlje Persijskog zaliva dominiraju u proizvodnji poljoprivrednih hemikalija. Na Američkom kontinentu, zemlje najmanje zavise od bliskoistočnih energenata, a Argentina i Brazil imaju značajnije udele u uvozu.
U SAD-u je udeo 10 odsto, dok je u Kanadi pet odsto. U većini zemalja na tom kontinentu, uvoz iz Bliskog istoka je zanemarljiv, manji od jedan odsto. Ipak, posledice krize neće zaobići ni zemlje koje malo ili nimalo uvoze energente iz tog regiona.
