Zdravite ionokalorično hlađenje: nova tehnologija koja može zameniti postojeće metode

Zdravite ionokalorično hlađenje: nova tehnologija koja može zameniti postojeće metode

Ionokalorično hlađenje predstavlja inovativan pristup smanjenju temperature. Ova metoda može zameniti tradicionalne sisteme hlađenja koji štete životnoj sredini. Istraživači veruju da će ova tehnologija doprineti održivijem rešenju za hlađenje.

Ionokalorično hlađenje je nova metoda koja ima potencijal da zameni postojeće sisteme hlađenja. Tradicionalni sistemi transportuju toplotu iz prostora putem fluida koji apsorbuje toplotu dok isparava u gas. Iako je ovaj proces efikasan, neki od materijala koji se koriste kao rashladna sredstva nisu prijateljski nastrojeni prema životnoj sredini.

Metoda predstavljena 2023. godine, razvijena od strane istraživača iz Nacionalnog laboratorije Lorens Berkli i Univerziteta Kalifornija, Berkli, koristi promene faze materijala za skladištenje ili oslobađanje energije. Na primer, kada se čvrsti led pretvara u tečnost, dolazi do apsorpcije toplote iz okoline, što efekat hladi.

Jedan od načina da se primora led da se topi bez povećanja temperature je dodavanje naelektrisanih čestica, ili jona. Uzimanje soli na putevima kako bi se sprečilo formiranje leda je uobičajen primer ove metode. Ionokalorični ciklus takođe koristi so za promenu faze fluida i hlađenje okoline.

Inženjer mehanike Dru Lilley iz Nacionalnog laboratorije Lorens Berkli ističe da je problem rashladnih sredstava još uvek nerešen. „Niko nije uspeo da razvije alternativno rešenje koje hladi, efikasno je, sigurno i ne šteti životnoj sredini. Verujemo da ionokalorični ciklus može ispuniti sve te ciljeve ako se pravilno realizuje.“

Istraživači su modelovali teoriju ionokaloričnog ciklusa kako bi pokazali kako bi mogao konkurisati ili čak poboljšati efikasnost trenutnih rashladnih sredstava. Struja koja prolazi kroz sistem pomera jone, menjajući tačku topljenja materijala i temperaturu.

Tim je takođe sproveo eksperimente koristeći so napravljen od joda i natrijuma kako bi topili etilen karbonat, koji se koristi u litijum-jonskim baterijama. Ovaj sistem bi mogao imati GWP (potencijal globalnog zagrevanja) nula ili čak negativan.