Nivoi ugljen-dioksida i metana u vazduhu koji zadržavaju toplotu prošle godine ponovo su skočili na rekordno visoke

Nivoi ugljen-dioksida i metana u vazduhu koji zadržavaju toplotu prošle godine ponovo su skočili na rekordno visoke

Nivoi ključnih gasova koji zadržavaju toplotu u atmosferi dostigli su istorijski maksimum prošle godine, rastući skoro rekordno brzim tempom, prema Nacionalnoj administraciji za okeane i atmosferu SAD.

Ugljen-dioksid, najvažniji i najzastupljeniji gasovi staklene bašte koje izazivaju ljudi, porastao je 2023. za treću najveću količinu u 65 godina vođenja evidencije, objavila je u petak NOAA. Naučnici su takođe zabrinuti zbog brzog porasta atmosferskih nivoa metana, kratkotrajnijeg, ali snažnijeg gasa koji zadržava toplotu. Oba su skočila za 5,5% u protekloj deceniji.

Povećanje nivoa ugljen-dioksida u vazduhu od 2,8 delova na milion od januara 2023. do decembra nije bilo tako visoko kao skokovi 2014. i 2015. godine, ali su bili veći nego svake druge godine od 1959. godine, kada su počeli precizni zapisi. Prosečan nivo ugljen-dioksida za 2023. bio je 419,3 delova na milion, što je 50% više u odnosu na predindustrijsko vreme.

Prošlogodišnji skok metana od 11,1 deo na milijardu bio je manji od rekordnih godišnjih porasta od 2020. do 2022. U proseku je iznosio 1922,6 delova na milijardu prošle godine. Porastao je za 3% u samo poslednjih pet godina i skočio za 160% u odnosu na predindustrijske nivoe, pokazujući brže stope rasta od ugljen-dioksida, rekao je Ksin „Lindzi“ Lan, naučnik za atmosferu Univerziteta Kolorado i NOAA koji je uradio proračune.

„Desetogodišnji skok metana trebalo bi da nas užasne“, rekao je naučnik za klimu sa Univerziteta Stanford Rob Džekson, koji je na čelu Globalnog projekta ugljenika koji prati svetske emisije ugljen-dioksida, ali nije deo izveštaja NOAA. „Zagađenje fosilnim gorivima zagreva prirodne sisteme poput močvara i permafrosta. Ti ekosistemi ispuštaju još više gasova staklene bašte kako se zagrevaju. Uhvaćeni smo između stene i ugljenisanog mesta.“

Emisije metana u atmosferu dolaze iz prirodnih močvara, poljoprivrede, stočarstva, deponija i curenja i namernog spaljivanja prirodnog gasa u industriji nafte i gasa.

Metan je odgovoran za oko 30% trenutnog porasta globalne temperature, a ugljen-dioksid je kriv za oko dva puta više, prema Međunarodnoj agenciji za energiju. Metan zadržava oko 28 puta veću toplotu po molekulu kao ugljen-dioksid, ali traje deceniju ili više u atmosferi umesto vekovima ili hiljadama godina kao ugljen-dioksid, prema američkoj agenciji za zaštitu životne sredine.

Nivoi ugljen-dioksida i metana bili su viši u dalekoj davnoj prošlosti, ali to je bilo pre nego što su ljudi postojali.

Treći najveći gas staklene bašte izazvane ljudima, azot-oksid, skočio je za 1 deo na milijardu prošle godine na rekordne nivoe, ali povećanja nisu bila tako visoka kao ona 2020. i 2021. Azot-oksid, koji traje oko jednog veka u atmosferi, dolazi od poljoprivrede, sagorevanja goriva, stajnjaka i industrijskih procesa, navodi EPA.

„Kao što ovi brojevi pokazuju, imamo još mnogo posla da uradimo kako bismo postigli značajan napredak u smanjenju količine gasova staklene bašte koji se akumuliraju u atmosferi“, rekla je direktorka NOAA Global Monitoring Laboratorije Vanda Grubišić.

Kompanije širom sveta prošle godine su obećale masovno – skoro potpune – smanjenje emisije metana iz industrije nafte i gasa u novoj inicijativi koja bi mogla da smanji buduće poraste temperature za desetinku stepena Celzijusa. A EPA je izdala konačno pravilo za smanjenje emisija metana koje je proizvela industrija nafte i gasa.

Ali u proteklih pet godina, nivoi metana su porasli brže nego bilo kada u evidenciji NOAA. A nedavne studije su pokazale da vladini napori da prati metan uveliko potcenjuju zagađenje koje ulazi u vazduh iz energetske industrije.

Studije specifičnih izotopa metana u vazduhu pokazuju da je veći deo povećanog metana od mikroba, što ukazuje na povećanje emisija iz močvara i možda poljoprivrede i deponija, ali ne toliko iz energetske industrije, rekao je Lan.

„Još uvek sam uglavnom zabrinut zbog emisije ugljen-dioksida“, rekao je Lan.

Emisije ugljen-dioksida koje idu u vazduh iz sagorevanja fosilnih goriva i proizvodnje cementa su prošle godine dostigle najviši nivo od 36,8 milijardi metričkih tona, dvostruko više od količine izbačene u vazduh pre 40 godina, prema Globalnom projektu ugljenika. Ali otprilike polovina onoga što izlazi iz dimnjaka i izduvnih cevi privremeno usisava i skladišti drveće i okeani, držeći ga van atmosfere, rekao je Lan.

Metan nema to privremeno skladište ugljenika koje ima ugljen-dioksid, rekao je Lan.

Prošlogodišnji prelazak sa trogodišnjeg La Ninja, prirodnog hlađenja delova centralnog Pacifika koje menja vreme širom sveta, na topli El Ninjo, odigrao je ulogu u smanjenju rastuće stope metana u vazduhu i porastu nivoa ugljen-dioksida, Lan rekao.

To je zato što najveće emisije metana potiču iz močvara, koje su tokom La Ninje vlažnije u velikom delu tropskih krajeva, stvarajući više mikroba u bujnom rastu koji oslobađaju metan, rekao je Lan. La Ninja je završena sredinom prošle godine, ustupajući mesto snažnom El Ninju.

Nivoi ugljen-dioksida u atmosferi imaju tendenciju da rastu tokom toplijeg El Ninosa, ali sadašnji počinje da nestaje, rekao je Lan.