Međunarodni tim naučnika predvođen Univerzitetom u Kjotu u Japanu istražio je evolucijsku istoriju krvnih ćelija unazad 700 miliona godina. Ova istraživanja su pokazala da krv nije nastala iz ničega nakon pojave višestaničnog života, već je rezultat genetskog nasleđa od jednocelijskih predaka.
Istraživači su koristili transcriptome, što je snimak genske ekspresije, kako bi pratili evoluciju krvnih ćelija. Prikupili su podatke o različitim vrstama, uključujući ljude, miševe, zebrice i druge jednocelijske organizme.
Kroz analizu sličnosti između različitih tipova ćelija, naučnici su otkrili da su prve krvne ćelije bile veoma različite od modernih krvnih ćelija. One su bile slične makrofagima, velikim belim krvnim ćelijama koje su se ponašale kao mobilni skavenger.
Poređenjem genetske aktivnosti krvnih ćelija sa modernim jednocelijskim organizmima, istraživači su pronašli značajne sličnosti. Neki jednocelijski organizmi su imali genetske programe bliske onima makrofaga, uključujući proces fagocitoze.
Naučnici su se fokusirali na gen Fos, koji se ponavljao u krvnim ćelijama i jednocelijskim organizmima. Povećanjem ekspresije ovog gena u jednoj vrsti jednocelijskog organizma, otkrili su da ćelije ostaju u izolovanom stanju, umesto da se grupišu.
Ova otkrića sugerišu da je genetski mehanizam za ponašanje sličan makrofagima prvi put nastao kod jednocelijskih organizama pre stotina miliona godina. Istraživači veruju da su krvne ćelije kasnije evoluirale u dve glavne grane.
