Istraživački tim sa Odseka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Novom Sadu analizirao je psihološke posledice političkog angažmana. Od 682 inicijalna učesnika, 368 aktivista je završilo istraživanje, a većina su bile žene sa završenim fakultetom. Učesnici su anonimno popunjavali onlajn upitnik, a obuhvaćeni su i oni izloženi pritiscima od strane institucija.
Bošković ističe da je fakultet ključno mesto za ovakva istraživanja, jer istraživači imaju direktan kontakt sa relevantnim iskustvima. Poređenjem aktivista koji su procesuirani i onih koji nisu, nije primećena značajna razlika u psihološkom zdravlju, posebno u vezi sa depresijom i anksioznošću.
U istraživanju su uključeni aktivisti različitih formi angažovanja, uključujući organizatore i donatore. Bošković naglašava da su organizatori pokazali veći posttraumatski rast, što ukazuje na to da im angažman donosi osećaj doprinosa i važnosti.
Prema njenim rečima, aktivizam može imati dalekosežne posledice, uključujući gubitak poverenja u druge. Istraživanje je pokazalo da aktivisti često doživljavaju sekundarnu traumatizaciju, što otežava njihovu rehabilitaciju.
Preliminarni rezultati ukazuju na pozitivne promene, uključujući pojačanu svest o ličnom doprinosu. Stariji aktivisti su pokazali veću rezilijentnost, dok su mlađi reagovali sa više stresa i anksioznosti.
Istraživanje je takođe otkrilo da je 14% aktivista pozvano na informativne razgovore, a 11% njih je dobilo mere. Konačni rezultati biće predstavljeni na konferenciji „Savremeni trendovi u psihologiji“ u oktobru na Filozofskom fakultetu.
