Endometrioza je bolno, iscrpljujuće stanje koje pogađa 10% žena širom sveta. Javlja se kada tkivo slično sluzokoži materice raste na drugim mestima u telu, obično unutar karlice. Lečenje endometrioze može biti teško, a simptomi često ne nestaju ni nakon hirurškog uklanjanja lezija.
Tradicionalno, endometrioza se smatrala ginekološkim oboljenjem, ali sve više dokaza sugeriše da ovo pojednostavljuje složenost bolesti. Endometrioza utiče na mnogo više od reproduktivnog sistema, a istraživanja pokazuju da utiče na imunološku funkciju celog tela.
Prepoznavanje endometrioze kao bolesti koja utiče na ceo organizam može objasniti zašto simptomi prevazilaze bol u karlici. Takođe može objasniti zašto je lečenje često izazovno i ne donosi značajno olakšanje.
Hronična upala, koja je prirodni odgovor tela na povredu ili bolest, igra ključnu ulogu u menstrualnom ciklusu. Međutim, kada upala postane hronična ili nekontrolisana, može izazvati probleme, što se vidi kod autoimunih stanja poput reumatoidnog artritisa.
Istraživanja pokazuju da imunološki odgovor kod osoba sa endometriozom može biti oslabljen, dok su istovremeno prisutni viši nivoi imunoloških proteina u krvi. Ova disfunkcija imunološkog sistema može doprineti rastu i postojanju lezija, kao i širokom spektru simptoma koje pacijenti doživljavaju.
Mnogi ljudi sa endometriozom doživljavaju iscrpljujući umor, kognitivne poteškoće i rasprostranjeni bol. Ovi simptomi su često zanemareni u kliničkim smernicama, iako su često jednako ometajući kao bol u karlici. Razumevanje ovih simptoma kao dela šire biologije bolesti može pomoći pacijentima da se bolje zalažu za sebe u zdravstvenim sistemima.
