Tim istraživača iz Holandije analizirao je snimke mozga 30 žena pre i posle druge trudnoće, upoređujući ih sa snimcima 40 žena pre i posle prve trudnoće, kao i sa snimcima 40 žena koje nikada nisu rodile. Iako je druga trudnoća takođe dovela do promena u mreži koja se aktivira u stanju mirovanja, one nisu bile tako uočljive kao kod prve trudnoće.
Najveće promene primećene su u delovima mozga koji reaguju na vizuelne i auditivne stimuluse. Istraživači su primetili značajne padove u zapremini sive materije tokom prve i druge trudnoće, što su povezali sa povećanjem neuroplastičnosti, a ne sa neurodegeneracijom.
Tokom druge trudnoće, mozak se menja značajnije u mrežama koje su uključene u reagovanje na senzorne stimuluse i usmeravanje pažnje. Ove promene mogu biti korisne prilikom brige o više dece.
Nova studija se poklapa sa ranijim istraživanjem iz 2024. godine, koje je pokazalo da trudnoća može smanjiti zapreminu sive materije i poboljšati povezanost između neurona. Iako je malo istraživanja sprovedeno o tome kako se ženski mozak menja tokom trudnoće, čini se da promene nisu dosledne od jedne trudnoće do druge.
Važno je napomenuti da snimci mozga nisu rađeni tokom trudnoće iz etičkih razloga, a uzorak žena bio je relativno mali. Dalja istraživanja će biti potrebna da se ispita kako starost može uticati na ove promene.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Communications i može pomoći u boljem razumevanju mentalnog zdravlja majki.
