Horvat je obratio Odboru Senata SAD za trgovinu, nauku i saobraćaj, ističući da su mladi proveli više vremena u školama nego prethodne generacije, ali da je nivo inteligencije opao. Njegovo istraživanje, koje obuhvata 80 zemalja, ukazuje na opadanje kognitivnih sposobnosti, uključujući pažnju, pamćenje, čitanje i matematiku.
Psihološkinja Ana Mirković, međutim, smatra da istraživanja ne pokazuju pad inteligencije, već promenu u načinu razmišljanja i učenja pod uticajem digitalnog okruženja. Ona ukazuje na Flinov efekat, koji pokazuje dugoročni porast rezultata na IQ testovima, ali naglašava da se taj trend usporava u nekim zemljama.
Mirković objašnjava da su testovi inteligencije razvijeni pre digitalne revolucije, dok današnji mladi razvijaju veštine koje ti testovi slabije hvataju. Ona ističe da digitalno okruženje utiče na način pamćenja informacija, gde telefoni i kompjuteri postaju „spoljni hard diskovi“.
Obrazovni sistem se prilagodio digitalnim alatima, ali nije uspeo da ih oblikuje na pravi način. Mirković smatra da tehnologija ne sme biti samo zamena za tradicionalne udžbenike, već da treba postaviti okvir za smisleno korišćenje.
Generacija Z u Srbiji takođe pokazuje slične obrasce kao i globalno, sa kraćim rasponima pažnje i većom oslonjenošću na spoljne izvore informacija. Mirković naglašava da to ne znači da mladi gube sposobnosti, već da ih razvijaju u drugačijem okruženju.
Stručnjaci predlažu ograničavanje korišćenja mobilnih telefona u školama, ali Mirković postavlja pitanje efikasnosti tog rešenja. Ona smatra da je važnije naučiti mlade kako da koriste tehnologiju na način koji podržava učenje, umesto da se fokusiraju na zabrane.
