Ljudi provode više vremena u svemiru nego ikada pre, a sa sobom donose i svoje reproduktivne organe. Međutim, naučnici upozoravaju da je seksualno zdravlje u svemiru „slepa tačka“ koja zahteva ozbiljniju pažnju. Prolongirano vreme provedeno u svemiru može ozbiljno uticati na telo, a efekti na reproduktivno zdravlje su nedovoljno istraženi.
U pregledu koji je vodio embriolog sa Univerziteta u Lidsu, Džajls Palmer, devet naučnika izrazilo je zabrinutost zbog nedovoljnog znanja o uticaju svemirskog okruženja na ljudske reproduktivne sisteme tokom dugotrajnih misija. „I pored više od 65 godina ljudskih aktivnosti u svemiru, malo se zna o uticaju svemirskog okruženja na ljudske reproduktivne sisteme“, pišu Palmer i tim.
Istraživanja sugerišu da svemir može biti neprijateljsko mesto za reproduktivne sisteme ljudi. Glavni problem su kosmičke zrake, čestice iz svemira koje mogu slučajno menjati naš DNK dok prolaze. Ako dođe do „kosmičkih grešaka“ u spermatozoidu ili jajnoj ćeliji, to može imati ozbiljne posledice.
Studije na životinjama su pokazale da kratkotrajno izlaganje zračenju ometa menstrualne cikluse i povećava rizik od raka, ali kada su u pitanju duže misije u svemiru, postoji vrlo malo pouzdanih podataka o ljudima. Nakon pregleda postojećih istraživanja, Palmer i tim su zaključili da gotovo ništa ne znamo o uticaju ponovljenog izlaganja zračenju na mušku plodnost.
Dok NASA i druge javne agencije imaju stroga pravila o seksualnom zdravlju u svemiru, komercijalne kompanije možda neće moći da ih primenjuju. Na primer, astronauti sponzorisani od strane svemirske agencije ne mogu putovati u svemir ako su trudni, a postoje i ograničenja za dozvoljeno izlaganje zračenju.
Regulativa dolazi sa svojim problemima. NASA je postavila limite izlaganja zračenju za astronaute u niskoj Zemljinoj orbiti na 50 mSv godišnje, ali je limit za žene postavljen niže zbog većeg rizika od raka jajnika i dojke. Iako je rizik stvaran, pravni stručnjaci smatraju da ovi dvostruki standardi mogu predstavljati rodnu diskriminaciju.
Palmer i tim su zabrinuti zbog nedostatka regulative u komercijalnim letovima u svemir. Trenutno ne postoje standardi za upravljanje rizicima po reproduktivno zdravlje. „Da li bi trebalo pratiti status trudnoće kod zaposlenih? Kod komercijalnih putnika i turista?“ pitaju se.
Dok ne saznamo više o reproduktivnim uticajima svemirskih letova, biće teško upozoriti buduće putnike i zaposlene na rizike. „Kako se ljudska prisutnost u svemiru širi, reproduktivno zdravlje više ne može ostati slepa tačka politike“, kaže naučnik NASA-e Fathi Karouia. „Međunarodna saradnja je hitno potrebna kako bi se zatvorile kritične praznine u znanju i uspostavili etički okviri koji štite astronaute.“
