Nedavna istraživanja pokazuju da se glečeri na Svalbardu, arhipelagu na prvoj liniji klimatskih promena, povlače brže nego ikada. Od 1985. godine, površina glečera koji završavaju u moru smanjena je za više od 800 km² – površinu veću od Njujorka. Ovo povlačenje prati globalni trend ubrzanog otapanja leda, ali je na Svalbardu dodatno pojačano zbog specifičnih klimatskih uslova u ovom delu Arktika.
Kako bi razumeli obim i razmere ovog fenomena, naučnici su koristili veštačku inteligenciju za analizu miliona satelitskih snimaka glečera na Svalbardu između 1985. i 2023. godine. Fokus istraživanja bili su glečeri koji završavaju u moru – oni koji se direktno ulivaju u okean. Ovi glečeri igraju ključnu ulogu u ekosistemu, jer omogućavaju mešanje hranljivim materijama bogate morske vode sa površinskim slojevima okeana, ali su takođe veoma osetljivi na klimatske ekstreme.
AI tehnologija omogućila je precizno mapiranje povlačenja glečera u dosad neviđenim razmerama. Rezultati pokazuju da je 91% analiziranih glečera značajno smanjilo svoju površinu, pri čemu godišnji gubitak iznosi 24 km² – skoro dvostruko više od površine aerodroma Hitrou u Londonu.
Najveći gubitak zabeležen je 2016. godine, kada su se stope povlačenja udvostručile kao rezultat ekstremnog zagrevanja i rekordnih padavina. Te godine, Svalbard je iskusio najvlažnije leto i jesen od 1955. godine, uključujući rekordnih 42 mm kiše u jednom danu u oktobru. Ovo je bilo praćeno neuobičajeno toplim okeanskim vodama i nedostatkom morskog leda.
Glečeri na Svalbardu ne samo da se povlače dugoročno, već pokazuju i sezonske promene – povlačenje tokom leta i napredovanje tokom zime. Ovaj ciklus povlačenja i napredovanja može iznositi nekoliko stotina metara godišnje i povezan je sa sezonskim promenama temperature okeana i vazduha.
Iako je Svalbard specifičan zbog svoje geografske lokacije i blizine toplih Atlantskih struja, naučnici upozoravaju da se slični procesi dešavaju širom Arktika, uključujući Grenland. Glečeri na Svalbardu su ključni indikator šireg trenda, a njihovo ubrzano povlačenje ima značajne posledice na globalni nivo mora.
Ako trenutni trend zagrevanja klime nastavi, glečeri će se povlačiti još brže, doprinoseći rastu nivoa mora koji ugrožava obalne zajednice širom sveta. Naučnici ističu da su ovakve promene direktno povezane sa ljudskim uticajem na klimu, uključujući emisije gasova sa efektom staklene bašte.
Ova istraživanja naglašavaju hitnost delovanja na globalnom nivou kako bi se smanjio uticaj klimatskih promena. Učestalost i intenzitet klimatskih ekstrema rastu, a glečeri na Svalbardu pružaju vredan uvid u buduće posledice ovih promena.
Naučnici pozivaju na kontinuirano praćenje glečera koristeći napredne tehnologije, kao i na globalne napore za smanjenje emisija i očuvanje osetljivih arktičkih ekosistema. Glečeri nisu samo simbol klimatskih promena, već ključni faktor za globalnu stabilnost nivoa mora i ekosistema.