Naučnici se bave rastućim problemom gojaznosti društva iz svih uglova – a novo istraživanje izdvaja određeni protein koji kontroliše kako se sagorevaju masti, što bi potencijalno moglo biti meta za lekove za kontrolu težine.
Kategorija: Nauka
Zemljina kora se možda lista duboko ispod Kalifornije
Ovo istraživanje je objavljeno u Geofizičkim istraživačkim pismima.
Zašto šimpanze piške u tandemu? Ispostavilo se da je to zarazno ponašanje
Istraživanje o šimpanzama otkrilo je da mokrenje može biti zarazno među ovim životinjama, što je prvi put da je ovaj fenomen proučen u životinjskom svetu, uključujući ljude. Tokom posmatranja grupe šimpanzi u zatočeništvu, Ena Onishi, istraživač iz Japana, primetila je da šimpanze često mokre u isto vreme, slično kao ljudski običaj „tsureshon“, što u Japanu označava čin mokrenja u društvu drugih.
Previše kikirikija slabi vilice crvenih veverica
Istraživači su otkrili da konzumacija previše kikirikija može oslabiti vilice crvenih vjeverica, što može uticati na njihovu buduću sposobnost preživljavanja. Istraživanje, objavljeno 15. januara u časopisu Royal Society Open Science, pokazuje da dopunsko hranjenje može izazvati promene u morfologiji vjeverica.
Nova vrsta drevnog čoveka otkrivena u jugoistočnoj Aziji
Arheolozi su otkrili fosile prethodno nepoznate ljudske vrste u jugoistočnoj Aziji, dodajući novo poglavlje u priču o ljudskoj evoluciji. Vrsta, nazvana Homo sapiens orientalis, živela je pre oko 50.000 godina i posedovala jedinstvenu kombinaciju osobina koje je izdvajaju od modernih ljudi i Neandertalaca.
Analiza drevnog DNK otkriva složene migracijske obrazce u ranoj Evropi
Revolucionarna analiza drevnog DNK različitih ranih evropskih populacija otkrila je složene migracijske obrazce koji su preoblikovali naše razumevanje praistorijskih ljudskih populacija na kontinentu. Istraživanje, koje je analiziralo genome više od 1.000 drevnih pojedinaca, pokazuje da je rana evropska istorija bila obeležena višestrukim talasima migracija i međusobnim ukrštanjem između različitih ljudskih grupa, uključujući Neandertalce i Denisovance.
Revolucija u razumevanju raspodele tamne materije u svemiru
Astrofizičari su najavili veliki napredak u razumevanju raspodele tamne materije širom svemira, nudeći nove uvide u nevidljive sile koje upravljaju kosmosom. Korišćenjem naprednih tehnika gravitacionog sočiva, naučnici su stvorili najdetaljnije mape do danas o tome kako je tamna materija raspoređena kroz svemir. Ova otkrića imaju potencijal da revolucionizuju naše razumevanje strukture svemira i uloge koju tamna materija igra u oblikovanju galaksija, klastera i kozmičkih mreža.
Novi dokazi sugerišu produženi suživot Neandertalaca i savremenih ljudi
Nedavna arheološka otkrića pružila su nove dokaze da su Neandertalci i savremeni ljudi možda koegzistirali u Evropi znatno duže nego što se ranije verovalo. Studija koja je analizirala nedavno otkrivene fosile sa različitih nalazišta u Evropi otkriva da Neandertalci nisu nestali od strane savremenih ljudi tako brzo kako se nekada smatralo, i da su ove dve vrste mogle živeti zajedno čak do 10.000 godina.
Otkriće starog patogena bacilo novo svetlo na irsku krompirsku kugu
Novo genetsko istraživanje identifikovalo je planine Anda u Južnoj Americi kao poreklo patogena odgovornog za razornu irsku krompirsku kugu koja se desila sredinom 19. veka. Patogen, Phytophthora infestans, je vodeni plesan koji uzrokuje kasnu trulež krompira, a njegov dolazak u Irsku 1840-ih godina doveo je do katastrofalnog kvara useva, što je izazvalo opštu glad i smrt više od milion ljudi.
Studija otkriva nove uvide u formiranje navika
Revolucionarna studija o formiranju navika otkrila je nove uvide u to kako ljudi razvijaju trajna
Prisutnost ranih hominina u Evropi prethodi ranijim procenama
Nedavna istraživanja otkrila su dokaze koji sugerišu da su rani hominini naselili Evropu mnogo ranije nego što se prethodno verovalo. Fosili i napredne tehnike datiranja pokazali su da su ovi drevni preci ljudi bili prisutni u Evropi pre otprilike 1,2 miliona godina, što je nekoliko stotina hiljada godina ranije nego što su prethodne procene sugerisale. Prethodno se verovalo da prvi tragovi ljudskog naseljavanja u Evropi datiraju oko 800.000 godina unazad.
Studija o drevnim morskim ekosistemima iz rane krede: Trofički nivoi i evolucija morskih predatora
Biološka raznolikost je bila procvetala u ranom krediteljima, a ne samo među dinosaurusima. Okeani su takođe iskazali životom, uključujući neke monstruozne predatore za razliku od bilo čega živog.
Kako bi izgledao Sunčev sistem sa „super-Zemljom“ na mestu asteroidnog pojasa?
Naš solarni sistem je pažljivo izbalansiran nebeski ples koji zajedno drži praktično savršen balans gravitacije i inercije.
Mašinsko učenje pomaže u dizajnu laganih, ali čvrstih materijala sa nano arhitekturom
Istraživači sa Fakulteta za primenjene nauke i inženjerstvo Univerziteta u Torontu koristili su napredne tehnike mašinskog učenja kako bi dizajnirali materijale sa nano arhitekturom koji kombinuju izuzetnu čvrstoću ugljeničnog čelika i laganost stiropora. Ovaj pristup mogao bi imati široku primenu u industrijama kao što su automobilska i vazduhoplovna industrija.
Bioinspirisano 3D štampanje: Arhitektonski dizajn stvara efikasne strukture
Kada je 3D štampanje prvi put predstavljeno 1985. godine, označio je veliku prekretnicu za proizvodnju industrije. Pored toga što je jeftiniji od tradicionalnih proizvodnih tehnologija, obećalo je i mogućnost prilagođavanja dizajna i izradi prototipova na zahtev. Iako se njegova tehnologija i dalje smatra relativno nov, došlo je do ubrzane potražnje za 3D metodama štampanja u protekloj deceniji, u odnosu na vazduhoplovstvo i odbrana do medicine.
Novi pristup može usporiti širenje raka dojke uništavanjem klastera tumorskih ćelija
Metastatski karcinom, u kojem se tumorske ćelije šire kroz telo i formiraju nove tumore, predstavlja jedan od najvećih izazova u lečenju raka. Svake godine, milijuni ljudi širom sveta gube bitku protiv metastaza. Najčešći oblik ove bolesti je metastatski karcinom dojke, čije širenje u velikoj meri zavisi od cirkulirajućih tumorskih ćelija (CTCs) koje se udružuju u male klastere i šire kroz krvotok.
Zvukovi mogu dodatno narušiti ravnotežu kod osoba sa vestibularnom hipofunkcijom, pokazuje nova studija
Nova studija objavljena u časopisu PLOS ONE pokazuje da zvukovi mogu značajno uticati na ravnotežu ljudi sa vestibularnom hipofunkcijom – poremećajem u vestibularnom sistemu koji izaziva gubitak ravnoteže. Iako je već dokazano da vizuelne informacije, poput vrtložnih slika ili stroboskopa, mogu izazvati nestabilnost, ovo istraživanje sugeriše da zvučni faktori takođe mogu biti remetilački za one sa ovim poremećajem.
Nova metoda sekvenciranja genoma obećava bržu i precizniju dijagnozu retkih genetskih bolesti
Jedan u svakih 10 ljudi širom sveta utiče na retku genetsku bolest, ali oko 50% njih ostaje nedijagnozirano uprkos brzom povećanju genetske tehnologije i testiranja. Čak i kada osoba ima pristup testiranju, proces dobijanja dijagnoze može trajati oko pet ili više godina, što je ponekad prekasno za pacijente, koji su često deca, da započnu desni tretman.
JVST otkriva neverovatne detalje turbulencija u međuzvezdanoj prašini blizu eksplozije zvezde Cassiopeia A
Novi podaci sa svemirskog teleskopa James Webb (JVST) omogućili su naučnicima da zaronu u neviđene detalje međuzvezdanih turbulencija i prašine u blizini legendarne eksplozije zvezde Cassiopeia A, koja se dogodila pre nekoliko stotina godina. Istraživači su otkrili složene strukture u međuzvezdanom mediju, uključujući čvorove i vrtloge nalik onima u drvenim prstenovima, uz neverovatnu preciznost.
Jedinjenje kanabisa otkriveno u potpuno drugoj biljci
Naučnici su otkrili kanabidiol, jedinjenje u kanabisu poznato kao CBD, u uobičajenoj brazilskoj biljci, otvarajući potencijalne nove puteve za proizvodnju sve popularnije supstance.
