Nova EEG studija otkriva kako mozak reaguje na zdravstvene kampanje protiv alkohola

Zdravstvene kampanje, poput onih koje se bore protiv zloupotrebe droga ili promovišu mere prevencije infekcija, predstavljaju ključne javnozdravstvene alate koji mogu doprineti zaštiti stanovništva. Jedna od najnovijih takvih inicijativa jeste kampanja Svetske zdravstvene organizacije (SZO) pokrenuta u oktobru 2024. godine pod motom „Redefinirajte alkohol“. Ova kampanja poziva ljude širom Evrope da preispitaju posledice konzumacije alkohola, budući da je on direktno odgovoran za jedan od jedanaest smrtnih slučajeva u evropskoj regiji.

Dalje

Istraživanje: Prekomerno korišćenje ekrana može usporiti razvoj jezika kod mališana

Međunarodna studija sprovedena u 20 zemalja otkrila je da mališani provode više vremena pred ekranima nego što se preporučuje, pri čemu su televizija i pametni telefoni najčešće korišćeni uređaji. Istraživači su utvrdili da veća izloženost ekranima negativno utiče na razvoj jezika, dok su čitanje knjiga i interakcija sa odraslima povezani sa boljim jezičkim veštinama. Ovi rezultati dodatno potvrđuju zabrinutost pedijatara i razvojnih psihologa u vezi sa uticajem digitalnih uređaja na rani kognitivni razvoj dece.

Dalje

Nova metoda omogućava analizu proteina neutrofila uz minimalan broj ćelija

Neutrofilni granulociti, ključne imunološke ćelije, igraju dvostruku ulogu u organizmu – neophodni su za odbranu od patogena, ali mogu izazvati dugotrajnu upalu i oštećenja tkiva, posebno u mozgu nakon moždanog udara. Da bi precizno analizirali proteine neutrofila u inflamatornim žarištima i bolje razumeli njihovu funkcionalnu dinamiku, istraživači su razvili inovativnu metodu koja omogućava masenu spektrometrijsku analizu uz korišćenje samo 1.000 neutrofila.

Dalje

Plavi prstenovi u drveću otkrivaju tajne drevnih klimatskih promena

Nova istraživanja pokazuju da jednostavna plava mrlja može pomoći naučnicima da precizno rekonstruišu drevne klimatske uslove, omogućavajući bolje razumevanje prošlih perioda hladnih leta i vulkanskih zima. Istraživači su otkrili da se specifični plavi prstenovi u drveću formiraju kada dolazi do smanjenja proizvodnje lignina – jedinjenja koje jača i štiti ćelijske zidove biljaka. Ovaj fenomen može ukazivati na ekstremne klimatske događaje, pružajući dragocene podatke o istorijskim varijacijama temperature.

Dalje

Biljke možda koriste podzemnu mrežu za manipulaciju i sabotažu suseda

Dugo se verovalo da biljke putem podzemnih gljivičnih mreža, poznatih kao mikorizna mreža ili „Mreža drveta“, međusobno komuniciraju kako bi nesebično delile resurse i upozoravale jedne druge na opasnosti. Međutim, novo istraživanje naučnika sa Univerziteta u Oksfordu i Vrije Universiteit Amsterdam (VU) sugeriše da ova komunikacija možda nije toliko altruistična kako se ranije mislilo – biljke bi mogle koristiti ovu mrežu za manipulaciju i sabotažu svojih konkurenata.

Dalje

Nova otkrića u grafenu otvaraju put ka naprednom kvantnom računanju

Naučnici sa Univerziteta Britanske Kolumbije, Univerziteta Vašingtona, Johns Hopkinsa i Nacionalnog instituta za nauku o materijalima u Japanu otkrili su neočekivano kvantno ponašanje elektrona u slojevima grafena. Njihova istraživanja potvrđuju teorijske pretpostavke o tome kako se elektroni ponašaju u specifično organizovanim kristalnim strukturama, otvarajući nove mogućnosti za razvoj kvantnih računarskih sistema i superprovodnih materijala.

Dalje

Novo otkriće u imunologiji: Mehanizam koji reguliše imuni odgovor na parazitske infekcije

Istraživači na Univerzitetu u Liegeu (Belgija) otkrili su prethodno nepoznati mehanizam koji reguliše imuni odgovor protiv parazita. Tokom parazitske infekcije, specifične imunološke ćelije, poznate kao virtuelna memorija T ćelije, aktiviraju se i izražavaju površinski molekul pod nazivom CD22, koji sprečava preveliku imunološku reakciju. Ovo otkriće moglo bi pomoći u boljoj kontroliranju upale i poboljšanje imunoloških odgovora na infekcije.

Dalje

Projekat sinhronizacije klimatskih arhiva za bolje razumevanje prošlosti i budućnosti Zemlje

Međunarodni istraživački tim pokrenuo je ambiciozan projekat Vremena (akronim za Vremenski Integrisanu Matricu za Nauke o Zemljama), čiji je cilj sinhronizacija modela starosti ključnih geoloških zapisa o klimi iz poslednjih 100 miliona godina. Ovaj program, predstavljen u časopisu Paleoceanography and Paleoclimatology, ima za cilj preciznije povezivanje klimatskih promena kroz istoriju i poboljšanje predikcija budućih klimatskih tokova.

Dalje

1 24 25 26 27 28 755